Nekad čarobna riječ danas kompanijama ne zvuči tako dobro

Dodajte komentar

Posljednjih godina korporativni sektor pokušao je kapitalizuje interes za još jednu perspektivnu tehnologiju.

Godina je 1999. i tržišta kapitala širom svijeta trese dot.com groznica: perspektivna tehnologija zvuči obećavajuće i investitori neumorno (ili u prevodu – neselektivno) grabe sve što ima bilo kakve veze s internetom.

Cisco Systems postaje najveća svjetska kompanija, no veliki broj novih aspiranata tek treba da opravda povjerenje ulagača i prikupljeni kapital pretočiti u opipljive poslovne rezultate. U nedostatku boljih ideja, dio njih bira zaobilazan put i okreće se jednostavnim trikovima, izvrgavajući ruglu teoriju o učinkovitom tržištu.

Naoko proziran trik kojim su brojne kompanije u svom nazivu dodale jednu od tada atraktivnih ključnih riječi (“.com”, “.net” ili “Internet”) pokazao se tada veoma uspješnim. Danas svi znamo kako je euforična epizoda završila – internet je o(p)stao, no groznicu koja je godinama tresla hi-tech sektor zamijenila je višegodišnja kriza i duboka konsolidacija.

Rast od 380 odsto

Nepune dvije decenije kasnije, istorija se možda nije doslovno ponovila, ali svakako liči: Long Island Iced Tea Corp, dotad nepoznati proizvođač osvježavajućih pića, 2017. godine mijenja naziv u – Long Blockchain Corp.

Premda je potez osigurao izdašnu medijsku pažnju, dionice se svega četiri mjeseca kasnije sele u opskurni Pink Sheets segment tržišta kapitala, rezervisan za kompanije koje ne ispunjavaju ni minimalne zahtjeve transparentnosti, a danas ih više ne možete nigdje naći.

Ali zato možete iskopati detalje o aktivnosti nekolicine velikih dioničara koji su se, prema optužbi Komisije za vrijednosne papire, nezakonito okoristili rastom cijene dionica od – 380%! I nije, naravno, Long Blockchain jedini primjer oportunističkog pozicioniranja koje opipljivu (finansijsku) korist najčešće donosi samo arhitektima jeftinog trika.

Tokom proteklih nekoliko godina cijeli niz etabliranih imena korporativnog sektora pokušao je da kapitalizuje povećani interes ulagača, neumorno trubeći o detaljima obećavajućih projekata temeljenih na još jednoj perspektivnoj tehnologiji.

Ideja i ambicioznih najava nipošto nije manjkalo, a ovoga puta su vruća roba bili “crypto” i “blockchain”, iznjedrivši cijelu industriju konsultanata, zagovornika i autoriteta, uprkos upozorenjima skeptika koji tvrde kako je riječ o rješenju u potrazi za problemom.

A jedan od njih je i Tim Bray, nekadašnji visokopozicionirani tehnolog Amazona, koji je na svom blogu detaljno opisao priču iz perspektive hi-tech diva. Sve je počelo još 2016. godine, sastankom koji je inicirao aktualni predsjednik Uprave Andy Jassy (tada prvi čovjek Amazon Web Services iliti operacija u oblaku), u potrazi za konkretnim rješenjima.

“Svi pitaju za blockchain strategiju, a ja, iskreno govoreći, ne shvatam što je revolucionarno u toj priči”, otvoren je (navodno) bio Jassy.

Već je tada bilo jasno kako ogromne količine kapitala odlaze na finansiranje blockchaina projekata, i Amazon nikako nije želio da propusti priliku.

Kao jedan od argumenata najčešće se spominjao ambiciozan projekat Australijske berze (Australian Stock Exchange – ASX) koji je blockchain fami davao popriličnu dozu kredibiliteta (za razliku od implementacije kojekakvih blockchain ideja u režiji dotad nepoznatih aktera).

No Tim Bray se uporno vrtio u krug, ne uspijevajući da dobije odgovore na dva konkretna pitanja (“što želite da dobijete” i “kako vam blockchain u tome može pomoći”). Baza podataka je očito bila proizvod koji su potencijalni klijenti tražili, ali niko nije uspijevao da objasni zbog čega bi baš blockchain arhitektura (koju je Bray smatrao veoma propusnom i nadasve neučinkovitom) trebala da dobije ključnu ulogu.

Zahvaljujući uslugama u oblaku, Amazon je ionako izdašno naplatio kripto boom i nakon višegodišnje potrage usput lansirao tek nekakvu minornu uslugu koja je u nazivu imala famozni blockchain.

Dramatična devalvacija

Potom je kripto svijet zatresao krah nekolicine zvučnih imena (FTX je tek posljednji u nizu), zbog čega je interes za blockchain tehnologijom primjetno splasnuo.

Uzmičući pred kritikama javnosti, nekako su se pritajili nekadašnji gorljivi zagovornici, svjesni povećeg reputacijskog rizika. Međutim, za ovu priču puno je važniji epilog ranije spomenute priče iz Sidneja. Naime, interni projekat razvoja usluga kliringa Clearing House Electronic Subregister System (CHESS), iniciran još 2015. godine, u septembru je i službeno – obustavljen.

Uz to, detaljna analiza otkrila je brojne nedostatke zbog kojih pompozno najavljivana blockchain verzija kliringa, nakon godina intenzivnog razvoja, vjerovatno nikada neće ugledati svjetlo dana. Respektabilna trgovinska platforma svoje dioničare koštala je 170 miliona dolara koji su, čini se, pretvoreni u pepeo i prah, ponudivši zauzvrat tek nemušta izvinjenja čelnika kompanije.

A onda su, ni dva mjeseca kasnije, IBM i Maersk najavili završetak ambicioznog TradeLense projekta koji je globalnu trgovinu (ili barem segment pomorskog saobraćaja) trebalo da prebaci u blockchain sferu i iznjedri značajne uštede u globalnom lancu snabdijevanja. A onda opet, projekat se, kako je navedeno u šturom saopštenju, pokazao komercijalno neodrživim i ne opravdava dalja ulaganja.

Bez određene vremenske distance nemoguće je sa sigurnošću procijeniti koji od dva suprotstavljena tabora je u pravu, ali jedno je već jasno: marketinška vrijednost termina blockchain, na tragu intenzivne korekcije cijena većine kriptovaluta, najnovijim razvojem događaja je dramatično – devalvirala.

Izvor: Poslovni dnevnik

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *