Kako će izgledati tržište nafte nakon novog embarga Rusiji?

Neizvjesno je hoće li naftni embargo Rusiji koji će uskoro stupiti na snagu imati željeni učinak. S druge strane, vrlo je vjerovatno da će cijene nafte ponovno početi da rastu.

U ponedjeljak, 5. decembra na snagu stupa naftni embargo protiv Rusije koji je usvojila Evropska unija. Od tada više nafta u EU neće dolaziti morskim putem. Osim toga, EU je sa zemljama G7 donijela odluku o ograničenju cijena ruske nafte koje će se početi proda se sprovodi od tog istog dana.

O tačnoj visini gornje granice cijena još se pregovara. Trenutno se raspravlja o cijeni između 65 i 70 dolara po barelu. U trećoj fazi, od 5. februara 2023., iz Rusije se više neće uvoziti ni prerađeni naftni proizvodi.

Do ruskog napada na Ukrajinu, Evropa je kupovala gotovo polovinu ruskog izvoza nafte. Njemačka je ruskom naftom pokrivala otprilike trećinu svojih potreba. Zbog sankcija su dostave ruske nafte u EU značajno opale. Koje su posljedice embarga na tržište nafte?

U posljednjih nekoliko nedjelja cijene nafte su znatno opale zbog globalnih ekonomskoh zabrinutosti. Dok su se cijene tokom ljeta popele na nivo od gotovo 120 USD, cijena Brenta trenutno je nešto iznad granice od 80 USD. Cijena barela (159 litara) WTI sirove nafte trenutno je manja od 74 dolara.

Stručnjaci za sirovine smatraju da će naftni embargo s kočnicom cijena biti uzrok ponovnog rasta cijena u budućnosti.

“Tržište nafte vjerovatno će se znatno stegnuti zbog smanjene ponude nafte iz OPEC+ i nadolazećeg naftnog embarga EU-a protiv Rusije”, predviđaju analitičari Commerzbanke. Jer naftni embargo EU-a će, kako kažu, dovesti do osjetne nestašice nafte sljedećih mjeseci, prema njihovoj procjeni.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će, nakon što embargo stupi na snagu, EU morati nadomjestiti oko milion barela sirove nafte dnevno. A osim toga i 1,1 milion tona naftnih derivata. “Ove količine uskoro će se morati nabavljati negdje drugo, dok se snabdijevacnje naftom izvan Rusije neće povećati”, smatraju stručnjaci Commerzbanke.

“Očekujemo da će cijena nafte Brent ponovno porasti na 95 dolara po barelu u idućim nedjeljama”, kaže stručnjak za sirovine Carsten Fritsch.

No, za učinke na tržištu lož-ulja i dizelskih goriva odlučujući će biti 5.2.2023. godine, kada na snagu stupa embargo na naftne derivate. Prema navodima ekonomista banke M.M. Warburg, više od 14 posto ukupnih potreba Njemačke trenutno se pokriva uvozom iz Rusije. Prema informacijama Commerzbanke, još nije moguće predvidjeti hoće li biti moguće adekvatno nadoknaditi gubitak ruskih isporuka.

Političari se trenutno nadaju tome da će se iskoristiti zimske mjesece za povećanje zaliha dizela kako cijene ne bi previše porasle u proljeće iduće godine zbog potrošnje nagomilanih zaliha dizela, pišu stručnjaci M.M. Warburg. Prema ovoj ocjeni, vjerovatno se radi samo o „željama”.

“Analize sugerišu da će zalihe dizela biti najniže u istoriji već u martu sljedeće godine”, kažu ekonomisti. To s druge strane prema funkcionalnoj logici tržišta sirovina govori u prilog rastu cijena u idućoj godini. S obzirom na važnost cijena energenata za razvoj inflacije, i ovdje bi mogao nastati novi podsticaj rastu potrošačkih cijena.

Učinak ograničenja cijena

U međuvremenu, Rusija pokušava da zaobiđe naftni embargo i otvori nova tržišta za prodaju nafte. No ograničenje cijena osmišljeno je kako bi se zabranilo kompanijama za brodski transport, osiguranje i reosiguranje širom svijeta da barataju isporukama ruske sirove nafte širom svijeta ako je cijena iznad postavljene granice. Prema vlastitim izjavama, Rusija ne želi da snabdijeva naftom zemlje koje učestvuju u ograničenju cijena.

“Preusmjeravanje ruske isporuke drugim kupcima otežava ograničenje cijena ruske nafte koje je stupilo na snagu istovremeno s naftnim embargom”, smatraju stručnjaci Commerzbanke.

Upitno je hoće li očekivana ograničenja dovesti do pada potražnje za ruskom naftom u budućnosti, kažu stručnjaci M.M. Warburg. Uostalom, na azijskom tržištu, upozoravaju oni, postoje atraktivne prodajne alternative. Posljednjih mjeseci Indija i Kina su se, na primjer, pojavile kao (novi) kupci ruske nafte: “Kina ima drugu najveću flotu brodova na svijetu i mogla bi sama osigurati svoje brodove. Indija bi takođe mogla osigurati svoje brodove kod kineskih ili ruskih reosiguranja”, navode stručnjaci.

Rusija očito takođe traži načine kako zaobići sankcije i ograničavanje cijena. Financial Times citira Russella Hardyja, izvršnog direktora kompanije Vitol, koji kaže da će se Rusija sve više oslanjati na pumpanje nafte s broda na brod na moru, koristeći takozvanu „mračnu flotu tankera” kako bi prikrili rusko porijeklo nafte.

Turska bi takođe mogla biti „rupa” u zakonu za Rusiju, jer trgovina između dviju zemalja trenutno cvjeta. A prema izvještaju Centra za istraživanje energije i čistog vazfuha(CREA), Rusija je koristila izvoz nafte u Tursku kako bi zaobišla embargo zemalja EU-a.

“Turske rafinerije pružaju sve na jednom mjestu za izvoz ruske nafte, tako što rafiniraju proizvode za tržišta koja ne žele direktno uvoziti rusku sirovu naftu ili je ne mogu sami preraditi”, navedeno je u izvještaju. Time se, piše u izvještaju, stvara nova ruta za rusku naftu u EU – preko Turske.

Izvor: Deutsche Welle/SEEbiz

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

Leave a Reply

Your email address will not be published.