Poljska je pristala na dogovor Evropske unije o gornjoj cijeni ruske morske nafte od 60 dolara po barelu, javio je AFP. Time je ta zemlja omogućila da EU napreduje s formalnim odobravanjem sporazuma tokom vikenda, saopštio je poljski ambasador u EU Andžej Sados.
Varšava je u početku odgodila dogovor kako bi ispitala “mehanizam prilagođavanja” kako bi gornja cijena bila ispod tržišne. Sados je rekao da će ovaj mehanizam zadržati gornju cijenu najmanje pet odsto ispod tržišne stope.
“EU sada može da pokrene pisani postupak za odobravanje sporazuma, a namjerava službeno da ga objavi u nedjelju”, rekao je Sados.
EU će od ponedjeljka početi da primjenjuje embargo na isporuke ruske sirove nafte, tako da će se gornja granica odnositi na naftu koju Moskva izvozi morem u luke širom svijeta. Biće poduzete mjere kako bi se spriječilo da tankeri isporučuju rusku naftu prodatu iznad ove cijene, na primjer odbijanjem da se britanskim i osiguravajućim kompanijama iz EU dozvoli da osiguraju plovila i pošiljke.
EU se već dogovorila sa Vašingtonom o potrebi da se ograniči cijena koju zapadni klijenti plaćaju za rusku naftu, kako bi spriječila da Moskva profitira od rasta cijena nakon njene invazije na Ukrajinu. Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD-a John Kirby rekao je novinarima da je gornja granica od 60 dolara po barelu “prikladna”.
Evropska komisija je predložila gornju granicu uredbom prema kojoj će, ako trgovačka cijena nafte padne ispod 60 dolara, granica biti smanjena dok ne bude pet odsto niža od tržišne.
Cijena Ural sirove nafte, glavne vrste koju prodaje Rusija, jeste promjenljiva, ali se trgovalo njome na oko 65 dolara po barelu dok su ambasadori EU razgovarali o nivou ograničenja. Ali Poljska, koja snažno podržava susjednu Ukrajinu u borbi protiv ruskih snaga, tražila je niži iznos, navodno bližu 30 dolara po barelu.
“Rezanje ruskih prihoda od prodaje energije suština je zaustavljanja ruske ratne mašinerije”, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas, dodajući da je srećna što je gornja granica smanjena za nekoliko dodatnih dolara u odnosu na ranije prijedloge.
“Nije tajna da smo htjeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara je ono što bi znatno naštetilo Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis koji smo mogli da postignemo”, dodala je Kallas, ističući razlike unutar EU.
Postoji veliki rizik za globalno tržište nafte od gubitka velikih količina sirove nafte iz Rusije, drugog svjetskog proizvođača.
To bi moglo sa poveća cijene benzina za vozače širom svijeta, što je izazvalo politička previranja za američkog predsjednika Joea Bidena i čelnike u drugim nacijama. Evropa je već uveliko u energetskoj krizi, s vladama koje se suočavaju s protestima zbog skokovitog rasta troškova života, dok su zemlje u razvoju još osjetljivije na promjene u troškovima energije.
Prošle sedmice je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi svaki pokušaj Zapada da ograniči cijenu ruske nafte imao “teške posljedice” po svjetska tržišta. Putin je rekao da neće prodavati naftu ispod cijene i da će uzvratiti nacijama koje sprovedu tu mjeru.
Međutim, Rusija je već preusmjerila veliki dio svoje nafte u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama, jer su zapadni kupci to izbjegavali čak i prije embarga EU-a.
Rusija bi takođe mogla da proda naftu “izvan knjiga” koristeći tankere “tamne flote” u opskurnom vlasništvu. Nafta se mogla prebacivati s jednog broda na drugi i miješati s naftom sličnog kvaliteta kako bi se prikrilo njeno porijeklo. Ali, Vašington i nekoliko njegovih saveznika – Grupa sedam najvećih ekonomija (G7), EU i Australija – najavili su da će istrajati u ovoj mjeri.
Međutim, ima još neizvjesnosti.
Ograničenja vezana za COVID-19 u Kini i usporavanje globalne ekonomije mogli bi značiti manju potražnju za naftom.
To je ono na što su OPEC i savezničke zemlje proizvođači nafte, uključujući Rusiju, ukazali smanjivanjem snabdijevanja svijeta u oktobru. Ministri iz grupe proizvođača ovog energenta OPEC+ sastaće se u sjutra u Beču.
Izvor: Al Jazeera
