Njemačka privreda godinama ne uspijeva da privuče dovoljno kvalifikovanih radnika, a taj problem će se odlaskom generacije bejbi-bumera u penziju uskoro zaoštriti.
Vlada je u srijedu predstavila plan kojim šire otvara vrata radnoj snazi iz država izvan Evropske unije, prenosi dpa.
Prema okvirnom nacrtu, stranci više neće biti ograničeni radom samo u struci, pa će, na primjer, mehaničar moći da se zaposli kao magacioner ili policajac kao kelner.
Pri razmatranju zahtjeva za radnu vizu, na težini će dobiti iskustvo, a prevod kvalifikacija na njemačke će izgubiti na značaju za ulazak u Njemačku. Plan uključuje i inovativni sistem bodovanja radnike iz trećih zemalja, uključujući i države Zapadnog Balkana.
Ministri su se dogovorili oko osnovnih načela, da “kriterijumi mogu biti kvalifikacije, znanje jezika, radno iskustvo, rodbinske veze sa Njemačkom i starost”.
Pitanje bodovanja maglovitih kategorija poznavanje jezika i rodbinske veze tek dolazi na dnevni red rasprave u trostranoj koaliciji kancelara Olafa Šolca .
Po svemu sudeći, službe za strance će povoljnije odmjeravati sposobnost integracije uz prethodne boravke u Njjemačkoj, rad za njemačkog poslodavca, ali i ako kandidat ima rođake u Njemačkoj.
Nacrt još ne definiše kakav status ti rođaci treba da imaju, na primjer jesu li zaposleni.
Jeednostavnije useljenje je dio planirane reforme zakona o azilu i migraciji koju Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (Nancy Faeser) želi da pokrenuti do kraja godine.
Bundestag u petak treba da glasa o takozvanoj prilici na pravo boravka, odnosno o otvaranju perspektive ostanka dobro integrisanim strancima koji dugo žive u Njemačkoj bez sigurnog statusa.
Počev od 31. oktobra 2022, svako ko je u zemlji živio barem pet godina i nije počinio krivično djelo, trebalo bi da dobije rok od 18 mjeseci da ispuni uslove za dugoročni boravak – to uključuje poznavanje jezika i sopstvena sredstva za život.
(DPA)
