Turbulencije na svjetskom valutnom tržištu: Jačanje dolara sa mirisom dužničkih kriza

U godini u kojoj skoro sve klase finansijske imovine bilježe velike gubitke, poput akcija, obveznica i kriptovaluta, jedna valuta ostvaruje natprosječni prinos sa dalekosežnim posljedicama. Kontinuirano jačanje američkog dolara u tekućoj godini posljedica je brojnih poremećaja u globalnom privrednom i finansijskom sistemu, sa tendencijom da ovakvo stanje dodatno produbi nestabilnosti, prije svega u zemljama trećeg svijeta.

Kada je na januarskom zasijedanju američka centralna banka Fed, nagovijestila da će od marta uslijediti povećanje kamata poslije decenijskog perioda ekspanzivne monetarne politike i nultih kamatnih stopa, malo ko je mogao pretpostaviti viđeni rasplet u narednih pola godine. Premda je bilo očekivano da zaokret u monetarnoj politici sa višim kamatama neumitno vodi jačanju dolara, rast od 17 procenata prema korpi drugih valuta svakako je ishod koji upućuje da su se u međuvremenu zbile i mnoge druge okolnosti.

Znakovi pored puta

Ključna riječ u globalnim privrednim tokovima ove godine gotovo da je bila nestala iz upotrebe u zapadnim ekonomijama u posljednjih 40 godina. Inflacija je tema o kojoj se debatovalo u akademskim krugovima i bila je rezervisana za slabije razvijene zemlje, koje su nedisciplinovano sprovodile (zloupotrebljavale) monetarnu politiku. Poremećeni lanci snabdijevanja iz vremena pandemije, te masivni monetarni i fiskalni stimulansi najvećih svjetskih ekonomija iz istog perioda, vratili su je u svakodnevni život na velika vrata.

Ubrzani rast inflacije, daleko iznad očekivanja čelnika Fed-a koji su skoro do kraja 2021. godine ovu pojavu smatrali prolaznom, bila je glavna odrednica zaoštravanja monetarne politike, te se u relativno kratkom periodu ključna kamata ove centralne banke popela na nivo od 3,25 odsto. I dok je povećanom brzinom Fed dizao ljestvicu kamate, za njim su kaskale ostale ključne centralne banke, svaka iz svojih razloga. Ovo je neminovno značilo povećanu atraktivnost dolara, koga su podupirali investitori širom svijeta nakon dugog perioda nikakvih ili čak negativnih prinosa u dugoročnim dužničkim hartijama vodećih svjetskih privreda.

Premda je krajem prošle i početkom ove godine američka inflacija već bila prilično visoka (7-7,5 odsto) i nagovještavala rast kamata tokom čitave 2022. godine, tek su događaji sa geopolitičkog terena zacementirali Fed-ovu agresivnu trajektoriju i jačanje dolara. Izbijanje rata u Ukrajini djelovalo je kao dolivanje ulja na vatru u već zahuktaloj inflacionoj spirali. Cijene energenata, posebno gasa, dostigle su nezabilježene nivoe, dok su pandemijom poremećeni lanci u globalnom snabdevanju dodatno uzdrmani. Već poslije nekoliko nedjelja rata, kada je postalo jasno da od primirja neće biti ništa i da će neizvjesnost rasti, inflacija se u potpunosti otrgla kontroli.

Međutim, nije samo izbijanje rata pogodovalo bržem rastu Fed-ovih kamata i posljedično jačem dolaru. Povećana globalna neizvijesnost donijela je snažne recesione pritiske, koji tradicionalno investitore okreću ka sigurnijim plasmanima u koje spada američka valuta. U uslovima neizvjesnosti i velikih kriza američka privreda je uvijek pružala najsigurnije utočište, premda ni ona nije ostala izolovana od negativnih uticaja. Ali privreda eurozone, sa gomilom neriješenih problema iz prošlosti i balastom energetske krize, Kina sa strogom pandemijskom politikom ili japanska ekonomija sa anemičnim rastom, teško su mogle biti privlačnije alternative globalnim investitorima.

Ima li ko jači?

Dakle, jačanje dolara u velikoj mjeri je i posljedica slabosti drugih valuta, koje su gubile na vrijednosti pomjeranjem investitora ka dolaru. Euro je već u junu pao na nivo pariteta prema dolaru, dok će na kratke staze vjerovatno rasplet energetske krize odrediti koliko će biti sklizak teren ispod ove psihološke granice. U odnosu na japanski jen, dolar je ojačao u tekućoj godini za 25 procenata, dok je nešto blaži trend registrovan u odnosu na britansku funtu. Centralne banke ove dvije nacionalne ekonomije pokušale su vještačkim intervencijama da podupru sopstvenu valutu i finansijska tržišta, ali teško da će ove mjere biti svrsishodne i dužeg daha.

Suprotno svim očekivanjima s početka rata, jedina valuta koja je zasijenila rast dolara jeste ruska rublja koja je za petinu vrednija u odnosu na period od prije početka rata. Ova neuobičajena situacija je plod vanrednih okolnosti i jasno je da ne može biti održiva na duže staze. Ruska privreda, u velikoj mjeri zavisna od cijena energenata, ove godine bilježi „medeni mjesec“ u pogledu ostvarenih prihoda, koji su dodatno povećani izbijanjem rata. S druge strane, usljed zapadnih sankcija odliv kapitala je smanjen na najmanju moguću mjeru, pa je istorijski jaka rublja puka posljedica ovih, gotovo laboratorijskih valutnih uslova.

Izvor: Biznis i finansije/Nenad Gujaničić (br. 202)

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

Leave a Reply

Your email address will not be published.