MEP analiza Otvorenog Balkana: PKCG da prati i preporuči zaštitu konkurentnosti crnogorske ekonomije u regionu

Vlada Crne Gore bi trebalo da povjeri Privrednoj komori Crne Gore da prati razvoj inicijative Otvoreni Balkan i promptno priprema preporuke u vezi daljih koraka ka zaštiti konkurentnosti crnogorske ekonomije u odnosu na region.

To je jedna od tri ključne preporuke koju je u Ministarstvo ekonomskih poslova istaklo u Analizi o prednostima i manama učešća u regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, objavljenoj na Internet stranicama tog ministarstva. Riječ je o dokumentu koji je uradio konsultant Mirko Đuković, inače doktorand na Centralno-evropskom univerzitetu u Beču, a nastao uz podršku The Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) i u ime njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

U analizi se ističe da je „za sada je teško procijeniti ekonomske parametre koji ukazuju na rast ekonomija u regionu kao rezultat integrisanja u okviru Otvorenog Balkana“, dok je to opipljivo i vidljivo za ostale regionalne projekte i za procesa EU integracije. Zbog toga ukazuju na potrebu „opreznog praćenja tržišta i objektivnog rasta BDP država u regionu“, te „procijene na koji način bi se ulazak u inicijativu odrazio na BDP Crne Gore“, posebno na njene građane.

„Ukoliko je najveći benefit sloboda kretanja koja bi se ogledala u potpunom uklanjanju barijera, onda bi valjalo osigurati mehanizme zaštite crnogorskih proizvoda na domaćem tržištu prije svega, a onda i mehanizme zaštite odlaska radne snage koja već uveliko migrira u EU“, ističe se u analizi.

Izvršna vlast takođe, prema preporukama, takođe treba da „unaprijedi mehanizme saradnje kroz već postojeće preuzete obaveze iz regionalnih inicijativa u oblasti ekonomije, pod okriljem EU“.

„Komponenta trgovine uređena je CEFTA ugovorom, a čiji sekretarijat nadzire implementaciju, dok je Regionalni savjet za saradnju (Regional Cooperation Council – RCC) zadužen za ostale tri komponente saradnje kroz CRM kao nasljednika REA (Regional Economic Area)“, dodaje se u analizi.

Dalje se navodi da treba kontrolisati i analizirati usklađenost Otvorenog Balkana s postojećim incijativama.

„U okviru evropske integracije i dalje harmonizacije pravnih propisa s pravnom tekovinom EU, nadležni organ bi trebalo da obavlja monitoring i analizu usklađenosti pravnog okvira regionalnih inicijativa kojima bi Crna Gora pristupila, imajući u vidu obavezu Crne Gore da će morati, u skladu sa čl. 351 Konsolidovane verzije Ugovora o funkcionisanju EU a nakon pristupanja EU, da stavi van pravne snage sve ugovore sa trećim državama koji su inkompatibilni s pravnom tekovinom EU ili da uz suglasnost ugovornih strana izvrši neophodne izmjene“, stoji u analizi koju potpisuje Đuković.

Pravni okvir i institucionalni nadzor

Kao jedan od ključnih nalaza, u analizi se navodi kako je „Otvoreni Balkan“ inicijativa „postavljena na političkom opredjeljenju tri države da – dok traje proces pregovaranja o pristupanju EU – po uzoru na jedinstveno tržište Unije stvore zajedničko tržište na Balkanu“. Ukazuje se kako inicijativa trenutno funkcioniše kroz susrete na najvišem političkom nivou, tokom kojih se usaglašavaju mehanizmi „potpunom brisanju granica“ i sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.

„Poziv da se pridruže ostale tri države Zapadnog Balkana je otvoren, međutim ova analiza primjećuje izvjesne nedostatke u sprovođenju zamišljenih mjera. To se prije svega odnosi na nedostatak pravnog okvira kojim se inicijativa formira, kao i nedostatak institucionalnih mehanizama koji bi vršili nadzor, evaluaciju i davali preporuke za buduću integraciju i, naposljetku, određeni stepen netransparentnosti projekta“, stoji u analizi, uz skretanje pažnje da je harmonizacija sa pravnim poretkom EU „conditio sine qua non“.

Takođe se navodi kako je uklanjanje svih barijera i granice bez postizanja političkih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala „riskantna igra“.

„Nesumnjivo se nameće pitanje preklapanja sa već postojećim regionalnim inicijativama, kao i u kojoj mjeri se projekat može posmatrati kao alternativan EU? Uz to i pored nekih naznačenih benefita uključenja Crne Gore u ovu inicijativu, postoje i rizici koje treba mudro odmjeriti i pripremiti alternativna rješenja ukoliko ekonomija Crne Gore osjeti gubitke zbog stvaranja velikog zajedničkog tržišta u susjedstvu. Faza procesa pregovora u kojoj se Crne Gore nalazi nameće i pitanje: šta dalje ukoliko se ulazak Crne Gore u EU oduži“, osnovno je pitanje u objavljenom dokumentu.

Ključni nalazi analize dati su kroz sljedećih 16 tačaka:

  1. Inicijativa Otvoreni Balkan je postavljena na ambicioznoj agendi stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta po uzoru na jedinstveno tržište EU i u izvjesnoj mjeri se podudara sa postojećim regionalnim okvirom za saradnju koji je uspostavljen Berlinskim procesom;
  2. Projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja a koji garantuje ravnopravan odnos i položaj država koje u njemu učestvuju;
  3. Projekat nema metodologiju koja bi pomogla u mjerenju uspjeha, niti bilo kakav nadzorni administrativno-tehnički organ koji bi vršio neophodne evaluacije i predlagao mjere;
  4. Memorandumi i sporazumi počivaju na obećanju da je pravni okvir inicijative usklađen sa pravnom tekovinom Unije. U praksi, svaki međunarodni ugovor koji nije usklađen sa pravnom tekovinom EU po prijemu države u članstvo mora biti poništen ili revidiran;
  5. Sporazumi ne predviđaju mehanizme za rješavanje sporova, osim pregovora između ugovornih strana;
  6. Izvori informacija o sprovođenju projekta su ograničeni, a tekst nekih sporazuma nije ni dostupan, ne postoji ni jedinstvena internet stranica koja bi pružila sve neophodne informacije, pa i ovo ukazuje na problem transparentnosti procesa;
  7. Srbija je ratifikovala pet sporazuma dok Albanija i Sjeverna Makedonija nisu ratifikovale niti jedan, te je još uvijek rano govoriti o bilo kakvim rezultatima inicijative Otvoreni Balkan;
  8. Projekat počiva na odnosima harizmatičnih lidera i procedure između samita na visokom nivou nisu dovoljno transparentne;
  9. Evidentan je disbalans u veličini ekonomija kao i spoljno-trgovinskom obimu država, gdje jedna država ima naročitu prednost, kako u po obimu ekonomije tako i spoljno-trgovinskim vezama van regiona, što može predstavljati prednost na tržištu;
  10. Uklanjanje svih granica u regionu je rizičan potez imajući u vidu postojanje tzv. Balkanske rute kojom se vrše različite kriminalne aktivnosti;
  11. Uklanjanje granica će doprinijeti novom talasu migracija;
  12. Sporazum o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbjednosti hrane i hrane za životinje je najveći iskorak u odnosu na ostale regionalne inicijative (do sada je samo Srbija izvršila ratifikaciju akata iz OB);
  13. Stvaranje novog tržišta u regionu će uticati na položaj Luke Bar kao važne tačke za trgovinsku razmjenu između Srbije i trećih država a u kontekstu najave da će Luka Drač biti od strateškog značaja za Srbiju i Sjevernu Makedoniju kao i povezivanje Albanije preko Sjeverne Makedonije sa Bugarskom.
  14. Pokušaj zaliječenja političkih neslaganja kroz ekonomske integracije može zanemariti napredak država u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
  15. EU ne izražava negativan stav prema OB, već vrlo oprezno pozdravlja regionalne inicijative dok god su u skladu s pravnom tekovinom EU. Svakako poslednje oživljavanje Berlinskog procesa i potpisivanje tri sporazuma daje jasan signal zašto je saradnja u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta (Common Regional Market, CRM) i Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (Central European Free Trade Agreement, CEFTA) prioritet za EU.
  16. U poređenju sa ostalim regionalnim inicijativama, Otvoreni Balkan je inicijativa kojoj se otvoreno suprotstavlja jedna od šest država regiona. Za razliku od OB, učešće svih 6 država u CRM kao i proces upravljanja u okviru Berlinskog procesa, implementacija EU standarda sa jasnom mapom puta i akcionim planovima, mjerama i indikatorima uspjeha nameću ovaj vid regionalne saradnje i EU integracije kao primaran, poželjan i transparentan.

Cijeli dokument možete pročitati na OVOM LINKU.

Bankar.me

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

One comment

  1. Upravo ovako… Ovaj soroš glupi papir nikad nije bio ništa drugo do glupiranje privrednih komora…

Leave a Reply

Your email address will not be published.