Nastavlja se pad vrijednosti kriptovaluta, a najavljena recesija će dodatno uticati na tu industriju, kazao je stručnjak za kriptovalute Novak Svrkota u emisiji “Takulin” na Gradskoj RTV.
Jedna od najvećih platformi za trgovanje kriptovalutama FTX proglasila je bankrot u SAD, a njen izvršni direktor podnio je ostavku. Prvi put u poslednje dvije godine bitcoin je pao ispod 16 hiljada dolara.
Upitno je, smatra Svrkota, kako će teći oporavak kripto industrije.
Objašnjava da postoje ciklusi koji se dešavaju otprilike na svake četiri godine, gdje jednu godinu ima nevjerovatan rast, a onda dvije ili tri godine pada interesovanje za tržište i dešava se pad od 85 odsto, možda i više.
Kako tržište raste, te oscilacije i skokovi i padovi su procentualno sve manji, jer je, kako kaže, tržište sve veće.
“Trenutno se piše istorija finansijskih prevara uz skandale. Ovo je jedan od takvih skandala jer je izgubljeno od 10 do 50 milijardi. Svaki dan stižu nove informacije i svaki dan se otkriva jedna saga koju ni najbolji scenaristi ne bi osmislili”, kazao je Svrkota.
Objašnjava da je druga najveća kripto berza predala zahtjev za bankrot američkom sudu i da je, odmah poslije izbora u Americi izašao jedan članak koji govorio da ta berza većinu svojih aseta drži u tokenu koji su oni sami izdali.
“Dodatne špekulacije podstakao je tvit osnivača najveće kripto berze Binance CZ-a koji je u ranijoj fazi te berze u nju uložio i bio partner, a potom izašao iz posla. Dobili su dvije i po milijarde, od toga 2 milijarde u kripto dolarima, a 500 miliona dolara u tokenima te berze. Rekao je da će likvidirati svoju poziciju od 500 miliona i to je izazvalo paniku na tržištu”, pojašnjava Svrkota.
Ova berza je, dodaje, ponudila da otkupi te tokene po trenutnoj cijeni od 22 dolara čime je izazvana panika na više frontova.
Investitori su počeli da prodaju taj token što je, kako kaže, dovelo do pada cijene, a sa druge strane ljudi koji su držali novac na toj berzi su počeli da povlače sredstva sa nje čime je stvoren problem sa likvidnošću sa više frontova.
“Veoma brzo su blokirana povlačenja sa te berze i predat zahtjev za bankrot. Riječ je o oko 130 legalnih entiteta, odnosno kompanija. Ova priča je zanimljiva sa više aspekata. Jedan je ko su ljudi koji su osnovali ovu berzu, kako su postigli taj ogroman uspjeh, njhove veze sa političarima? Drugi aspekt ove priče je druga najveća berza, koja je postala još jača”, naglašava Svrkota.
Čovjek koji je na ovoj berzi kriptovaluta bio zadužen za poštovanje pravnih standarda i regulativa prije 10 godina, dodaje, bio je uključen u najvećem online poker skandalu i prevari.
“Postoji sumnja da su sa sredstvima korisnika igrali kontra trejdove. Likvidirali su sopstvene klijente što je neetično i nije u skladu sa poslovnim politikama”, ocijenio je Svrkota.
Ističe da je osoba zadužena za rekonstrukciju ove berze nakon podnijetog zahtjeva za bankrot isti čovjek koji je radio rekonstrukciju energetske kompanije koja je bila uključena u jedan od najvećih računovodstvenih i finansijskih skandala u SAD.
Krah kripto tržišta se već dešava
“Krah će se desiti prije svega zato što je zavrnuta slavina besomučnog štampanja novca i dizanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka. Krah se dešava na drugim tržištima i berzama. Samo se ne zna koliko će taj krah biti dubok”, smatra Svrkota.
Ističe da će veći pad inflacije od očekivanog u SAD dovesti do toga da federalne rezerve uspore intezitet dizanja kamatnih stopa i bitkoin bi, da nije bilo ovih dešavanja, možda bio 25 hiljada.
“Ono što je problem je kako će ovo uticati na kompanije povezane sa ovom berzom i na druge berze, te da li će biti uticaja na njihovu nesolventnost ili samo nelikvidnost. Uticaj će biti, osim pravni i politički jer je bivši direktor berze bio najveći pojedinačni donator Demokratskoj partiji u Americi, posle Soroša”, kazao je Svrkota.
Zbog ovog skandala institucionalni investitori su, kako kaže, izgubili povjerenje jer znaju da nisu zaštićeni ni na koji način.
“Dok se ne donese jasna regulativa i dok se ne formiraju berze ili veće banke koje će se ponašati kao kripto berze, mislim da neće biti upliva institucionalnog novca, koji će svakako doći u to tržište. Što se tiče ritejl investitora, oni će ispaštati zbog recesije odnosno zbog nedostatka sredstava i mnogo će se racionalnije ulagati”, ocijenio je Svrkota.
Najveći broj tih tokena, kao što je bio token ove berze, koji su, kako pojašnjava, fiktivno vrijedjeli desetine milijardi a suštinski nula, će propasti.
“Ostaće bitcoin i par valuta, ali novac će biti raspoređen na manji broj koina što će dovesti do većeg traženja i skoka”, zaključio je Svrkota.
Interesovanje je veće kad cijene idu na gore
Skokom bitkoina sa 100 dolara na 20 hiljada, pa ponovnim padom i rastom, povećano je, pojašnjava, interesovanje za to tržište.
“Preporučujem ljudima koji razmišljaju o investiranju da se fokusiraju samo na bitcoin jer on ima ograničen supply od 21 milion”, kazao je Svrkota.
Što se tiče edukacije običnih investitora, podsjeća i da su najveći fondovi izgubili milijarde ulažući u ovo tržište.
“Čitava poenta kriptovaluta je da se izbjegnu posrednici kao što su banke i da transfer vrijednosti ide direktno kroz mrežu korisnika. Međutim, kripto je napravio jedan korak i vratili su se na centralizovane mjenjačnice. Isto mogu da propadnu kao i banke”, ocijenio je Svrkota.
Savjetuje sve koji investiraju da čuvaju svoja sredstva u svojim novčanicima jer su jedino tako ona stvarno kod njih. I tu, upozorava, postoji rizik da se izgubi ključ.
“Ljudi treba da ulože u edukaciju. Nisu vaši ključevi, nisu vaši novčići”, kazao je Svrkota.
Opasnost od prevara je, dodaje, ogromna i obično se ljudi vrbuju preko društvenih mreža.
Kripto imovinu svaka zemlja prilagođava svojim interesima
Objašnjava da će se zakonom o kripto imovini primjeniti preporuke svjetskih regulatora i Evropske komisije čija je suština praćenja transakcija novca “sa novčanika na novčanik”:
“Regulativom svi iznosi preko 1000 dolara moraju imati dokaze o porijeklu, kao što imaju bankovne transakcije. Donijeće se regulativa o pravnim subjektima koji će da učestvuju na tom tržištu”, objasnio je Svrkota.
Smatra da regulativa ne treba da bude prestroga kako ne bi podrivala samu ideju kriptovalute, a to je da pomogne start up-ovima da dođu do sredstava. Ipak, dodaje da regulativa treba da postoji kako bi institucionalni investitori i građani bili zaštićeni.
“Regulativa u regionu u suštini nije zaživjela. Potrebne su dopune tih zakona jer su donekle promašili temu jer su pokušali da primjene nešto iz klasičnog sektora finansija na kripto”, kazao je Svrkota.
Kaže da treba da poštujemo preporuke ali, istovremeno, da budemo što liberalniji kako bi privukli što više međunarodnih biznisa iz te industrije, koji će otvoriti nova radna mjesta u Crnoj Gori.
Vlada nije pospiješila punjenje budžeta
Ističe da je ova Vlada pokrenula poresku reformu, a nije donijela set zakona koji će pospješiti punjenje tog budžeta ili izvršiti određenu preraspodjelu.
“Najveći problem je što će to da se finansira iz zaduženja po veoma nepovoljnim kamatnim stopama. Mislim da bi prava stvar bila da se planiralo malo duže. Potrebni su veći infrastrukturni projekti kojima bi se zaposlila domaća radna snaga”, smatra Svrkota.
Na taj način, ističe, dobili bi infrastrukturu, a dio tog novca bi se vratio u ekonomiju kroz plate ljudi koji rade na tim projektima. Povećanjem plata bez povećanja produktivnosti i bez realizacije, kaže, doći će kad-tad na naplatu.
“Svi smo svjesni da je nephodna racionalizacija i u javnom sektoru i u lokalnim samoupravama. Političari, govoreći da imaju novca za sva povećanja plata, pokušavaju da podilaze biračima zbog izvjesnih parlamentarnih izbora”, ističe Svrkota.
Poručuje da moramo imati odgovorne političare koji će posmatrati stvari dugoročno jer, kako kaže, kratkoročno krpljenje rupa ne donosi ništa i svakako ćemo se morati, jednog dana, suočiti sa tim.
“Da li je bolje da se tim ljudima, koji su prekobrojni u javnoj upravi, daju grantovi ili krediti u vidu otpremine, kako bi pokrenuli sopstveni biznis i time povećali produktivnost, a država da naplaćuje porez od te produktivnosti ili da se od svih poreza koji se naplaćuju od privatnog sektora finansira javna uprava”, pitao je Svrkota.
Komentarišući zaduživanje kazao je da, kada tražite novac, automatski ste u lošijoj poziciji i postoji mogućnost ucjene sa druge strane.
“Što se tiče emitovanja obveznica, tu je pitanje kolika je mogućnost da izađemo na tržište i po kojim uslovima. Pad obveznica se dešava jer je prinos na te obveznice veoma mali”, zaključuje Svrkota.
Izvor: Gradski.me
