EBRD: Neophodan kontinuitet ekonomske strategije uprkos političkim promjenama

Kontinuitet ekonomske politike i njene implementacije u Crnoj Gori treba da postoji uprkos političkoj promijeniti, navodi se u novom Izvještaju o tranziciji koji će danas predstaviti glavna ekonomostkinja Evropske banke za obnovu i razvoj Beata Javorčik. Takođe se insistira na tome da javne institucije treba ojačati kako bi se ublažili potencijalno štetni efekti čestih promjena u kreiranju politike i napretka u reformama.

„Reformu javnog sektora treba intenzivirati. Ključne mjere kojima treba dati prioritet podrazumijevaju usvajanje nacrta Strategije reforme javne uprave, formulisanje politike državnog vlasništva i centralizovanje nadzora nad državnim preduzećima (SOE), te poboljšanje fiskalnog efekta kroz analizu predloženih socijalnih mjera i planova javnih investicija“, ključni su prioriteti za narednu godinu koje potencira ova finansijska institucija.

Takođe se ukazuje na nephodnost dekarbonizacije privrede i društva u cjelini, i zaokruživanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) koji će podrazumijevati okončanje proizvodnih procesa na ugalj. Treba razvijati napraviti moderan regulatorni okvir koji stvara subvencije za privatna ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih izvora.

Turizam i ekonomski oporavak

Kada je riječ o rezultatima iz prošle i ove godine, potvrđuju da se nastavlja ekonomski oporavak zemlje. U prošloj godini je rast bruto domaćeg proizvoda od 13 odsto bio posljedica rasta sektora turizma. Velika potrošnja domaćinstava u ovoj godini posljedica je povećanja minimalne plate, ali rast BDP-a je oslabljen povećanjem uvoza.

„Vlada je uvela poreske olakšice za poboljšanje životnog standarda i smanjenje neformalne ekonomije. Pored povećanja minimalne plate za 80 odsto, vlasti su uvele progresivno oporezivanje i smanjileporeska opterećenja na rad“, stoji u izvještaju.

Navode se i reforme u energetskom sektoru, nakon što se Crnogorska berza električne energije (BELEN) sa dvije regionalne berze uključila u uspostavljanje tržišta električne energije za dan unaprijed, dok se Elektroprivreda Crne Gore na istom poslu povezala sa Srpskom berzom električne energije.

Ipak, zbog brojnih političkih odluka, iz EBRD nemaju baš previše optimizma.

„Kratkoročni izgledi za rast su neizvjesni. Predviđamo rast BDP-a od 3,7 odsto u 2022. i 4,0 odsto u 2023. godini. Ekonomski uticaj rata na Ukrajinu ogleda se u kontinuiranoj povišenoj inflaciji, koja bi trebalo da ublaži tražnju. Istovremeno, lična potrošnja koja je veća od očekivane i snažan učinak turističkog sektora poboljšavaju kratkoročne izglede. Zbog političke nestabilnosti –za dvije vlade izglasano je nepovjerenje u parlamentu u roku od nekoliko mjeseci – neizvjesna je implementacija reformi potrebnih za poboljšanje srednjoročnih izgleda za rast“, ukazuju iz EBRD.

Uslovi za dalji rast

U osvrtu na promjene poreza i plata koje su stupile na snagu početkom godine sa programom „Evropa sad“ tadašnje Vlade navodi se da je to „pokušaju da se smanji značajan porez na rad i siva zona“.

„Ove reforme su osmišljene da privuku nova ulaganja i povećaju formalizaciju zapošljavanja, ali će vjerovatno dovesti do nižih neto prihoda od poreza – djelimično jer su usvojene sve predložene mjere za smanjenje prihoda, ali ne i za njihovo povećanje“, podsjećaju iz EBRD, te navode da je rebalans budžeta usvojen u septembru.

Ukazuju u da je, iako skupa zbog nepristupačnog terena, konačno završena prva dionica najvećeg infrastrukturnog projekta u zemlji auto-puta Bar – Boljare.

„Platformu za ekonomski oporavak za period 2022-2026. platforma, koji je tadašnja vlada usvojila u martu, ima za cilj da pruži detaljnu sliku crnogorske privrede i predstavlja viziju srednjoročnog razvoja koja treba da posluži kao a osnova za dalje strateške dokumente. Šest ključnih ciljeva implementacije su: makroekonomska stabilnost, stabilizacija demografskih izazova, ekonomska diverzifikacija, bolja implementacija infrastrukturnih projekata, inovacije, digitalizacija i zelena ekonomija, te dobro upravljanje. Učinkovitost platforme ostaje da se sagleda u svjetlu političkih promjena od usvajanja“, piše u izvještaju.

EBRD je istakla i na to da su regulatorni zahtjevi za banke ojačani.

„Početkom godine na snagu su stupili novi Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o sanaciji kreditnih institucija, uz prateći set podzakonskih akata, usklađenu regulative i nadzor u skladu sa standardima Basel III (sa tranzicionim periodom) te regulatornim okvirom EU. Zakon o kreditnim institucijama jača obavezni kapital banaka, uvodi obavezne nadzorne odbore, pooštrava norme za identifikaciju i klasifikaciju nekvalitetnih kredita i utvrđuje kriterijume za određivanje sistemskog značaja banaka. Drugi zakon uvodi sanacijski fond, minimalne uslove za prihvatljive obaveze (MREL) i bail-in instituta (sprovođenje ovlašćenja za otpis i konverziju duga)“, zaključuje se u dokumentu EBRD.

Bankar.me

Check Also

Nakon kupovine Sberbank u Srbiji, Miodrag Kostić povećava udio u Addiko banci

Iako je kontinuirana kriza u posljednje tri godine mnoge stajala zatvaranja firmi, nema sumnje da …

Leave a Reply

Your email address will not be published.