Strategija razvoja turizma do 2025. kvalitetna, ali je potreban ozbiljan pristup

Dodajte komentar

Nacionalna strategija razvoja turizma za period od 2022. do 2025. urađena je kvalitetno, ali koliko će se realizovati pitanje je, kaže prof. dr Anđela Jakšić Stojanović profesor iz oblasti marketinga i menadžmenta i dekanica Fakulteta za kulturu i turizam. Kako je naglasila gostujuću u emisiji Radija CG “Link”, i prošla stategija je bila dobro urađena, ali je, nažalost, ostala mrtvo slovo na papiru.

Kako je kazala, u izradi ovog akta data je prilika profesorima i naučnicima da se uključe i definisani su stateški i operativni ciljevi.

“Urađen je i akcioni plan, a prvi put imaćemo i mjerljive indikatore, pa ćemo moći da pratimo koliko se svi ovi djelovi akcionog plana realizuju. Razvoj turizma se ne usmjerava samo jednom statregijom, a to znači da moramo voditi računa stategiji o klimatskim primjenama, zapošljavanju, regionalom razvoju, mikro, malim i srednjim prdsuzeća, strategiji ženskog preduzetništva … i sve je to usklađeno sa EU. Problematično je što stategije ostaju mrtvo slovo na papiru. Da ste me pitali za strategiju iz 2008, reakla bih vam da je odlična, ali iz ove presprektive, ona je loša, jer nije ostvaren nijedan cilj”, naglašava Jakšić Stojanović.

Napominje da i dalje imamo veliku sezonalnost – od 70 do 80 odsto turističkog prometa se realizuje od juna do avgusta, imamo neravnomjeran razvoj – 95 odsto na primorju, siva ekonomija, nepovoljan odnos smještajnih kapaciteta.

“Znamo gdje želimo da idemo, ali ne znamo kako do toga da dođemo. Ključno je što i dalje nudimo proizvod takozvano “3S” (sun, sea, sand) sunce, more i pijesak. To je masovni turizam koji nam ne može pomoći u problemima sa kojima se suočavamo. Plažni kapaciteti su ograničeni i sa svim proširenjima naše plaže mogu da prime do 270.000 ljudi, a mi u toku sezone u svakom ternutku imamo od 700.000 do 800.000 ljudi. To znači da uništavate prirodni resurs, a ne možete da ostvarite strateški cilj. Rješenje je da taj koncept zamijenimo sa “3E”, odnosno obrazovni, zabavni sadržaji i avantura. Tako bi se razvijao planinski, ruralni, avanturistički i turizam nacionalnih parkova. Moramo da uvežemo bolje turizam sa poljoprivredom, industrijom. Kad turista iz Njemačke dođe ne želi da proba njemačke sireve koje mi služimo u našim hotelima, već naše pljevaljski recimo… Sve je to mnogo jednostavnije uraditi nego što se predstavlja”, kaže profesorica.

Vjeruje da ima šanse za uspjeh, ali ako budemo posmatrali turizam kao ozbiljnu industriju i da imamo ozbiljan pristup.

“Ozbiljne turističke destinacije ne čekaju sezonu, one znaju prije početka ko su im gosti, koje su ciljne grupe, jer rade istraživanje tržišta, imaju ozbiljan marketinški nastup. Kod nas je i dalje sve stihijski i neplanirano”, navodi Jakšić Stojanović.

Izvor: RTCG

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *