Skupoća u centralnoj Evropi će potrajati

Očekuje se da će zapadna Evropa u roku od godinu ukrotiti inflaciju, dok je u u centralnoj Evropi sve prisutniji osjećaj da će se visoke cijene zadržati znatno duže.

Centralna i istočna Evropa su mjesecima na čelu bitke protiv inflacije, ispred trendova u smislu ubrzanja pritiska visokih cijena i povremeno neujednačenih napora tamošnjih centralnih banki da ih suzbiju.

Prema posljednjim podacima inflacija u regionu varira od skoro 16 odsto u Rumuniji do preko 20 odsto u Mađarskoj, što je znatno iznad okvira centralnih banki koji idu od jedan do četiri procenta, navodi agencija Rojters.

Hljeb i sir u Mađarskoj su poskupili za oko 70 odsto na godišnjem nivou dok je cijena šećera u Poljskoj skočila za 50 odsto, a u pojedinim radnjama je ljetos došlo do nestašica zbog pravljenja zaliha u očekivanju daljeg poskupljenja.

Budući da sindikati traže veliko povećanje plata kako bi se sačuvala kupovna moć, a kompanije povećavaju cijene da bi zaštitile profit, raste rizik da predstojeće ekonomsko usporavanje neće suzbiti inflaciju u mjeri u kojoj to očekuju banke.

“Što duže bude trajao pritisak inflacije i plata, to je veći rizik da će biti potrebne veće kamatne stope i žestok rast nezaposlenosti kako bi se oslabila potražnja i povratila stabilnost cijena”, kazao je za Rojters Nikolas Far iz “Kapital ekonomiksa”.

Kredibilitet centralnih banki regiona je bio na testu prošle nedjelje kada je pad vrijednosti forinte primorao Nacionalnu banku Mađarske da hitno poveća kamatne stope nakon što je prethodno pokušala da zaustavi rast kamatnih stopa dok je inflacija i dalje rasla.

Domaćinstva očekuju rast inflacije

Poljska smirena većina u Centralnoj banci takođe sugeriše da se prekine povećanje stopa pošto se očekuje da će rast snažno usporiti 2023. godine, ali će biti teško držati inflaciju pod kontrolom jer vlada želi da potroši novac uoči parlamentarnih izbora.

Očekuje se da rast inflacije značajno premaši predviđene okvire centralnih banki, kazao je za Rojters Den Buksa glavni ekonomista iz UniKredita.

On je ukazao na neravnomjernu potrošnju u prvih devet mjeseci, za koju on smatra da pokazuje da domaćinstva očekuju dodatni rast inflacije i pregovore o platama koji će rezultiratu većim rastom zarada nego ranije.

Hljeb i sir u Mađarskoj su poskupili za oko 70 odsto na godišnjem nivou dok je cijena šećera u Poljskoj skočila za 50 odsto, a u pojedinim radnjama je ljetos došlo do nestašica zbog pravljenja zaliha u očekivanju daljeg poskupljenja

Istraživanje Centralne banke pokazalo je da mađarska domaćinstva očekuju da će inflacija dostići dvocifrene brojke. Organizacija GKI je objavila da je prošlog mjeseca najvljeno povećanje cijena u svim sektorima osim u građevini.

Istraživanje poljskog Zavoda za statistiku pokazalo je da preko 70 odsto potrošača očekuje da inflacija bude na istom nivou ili veća u narednih 12 mjeseci, dok je istraživanje organizacije BIEC pokazalo da i domaćinstva i korporacije očekuju povećanje inflacije.

Pritisak cijena

Ekonomska kriza izazvana ukrajinskim ratom pojačala je ionako snažan inflacioni pritisak usljed zagušenog tržišta rada, višegodišnjih niskih troškova zaduživanja i mjera fiskalnog stimulansa u cilju podsticanja ekonomskog rasta.

U Mađarskoj, Erzsbet Kristofi, 47-godišnja samohrana majka djeteta sa posebnim potrebama, tokom većeg dijela godine oslanja se na dobrotvornu pomoć.

“Sve je poskupilo, hljeb, osnovne namirnice… sastojci za kuvanje, sve”, kazala je ona za Rojters prošle nedjelje čekajući u redu za topli obrok u predgrađu Budimpešte.

“Zbog toga sam došla ovdje, kako bi dobila svježu hranu i malo hljeba, peciva i povrće”.

Vlade u Poljskoj i Mađarskoj uvele su mjere za ograničavanje cijena pojedinih namirnica, goriva i hipoteka, koje su stupile na snagu krajem prošle godine i početkom 2022.

U Mađarskoj, ograničenja cijena pojedinih artikala trebalo bi da isteknu krajem godine, ali je vlada nagovijestila da će ih produžiti što je činila i proteklih mjeseci.

Situacija u Poljskoj je neizvjesnija mada su na snazi mjere odložene naplate kredita kako bi se olakšao teret povećanja kamatnih stopa od strane centralnih banka.

Nema naznaka da će pritisak koji stvaraju visoke cijene popustiti u skorije vrijeme.

LPP LPPP.WA, najveći poljski maloprodajni lanac, najavio je planove za rast cijena od 7 do 19 odsto kako bi kompenzovao rast troškova i posljedice devizne razmjene.

Iako se smatra da će ekonomski rast usporiti na oko jedan odsto, glavna udruženja poslodavaca predviđaju povećanje plata od 10 do 12 odsto sljedeće godine.

Mađarske kompanije planiraju da povećaju plate u prosjeku za devet odsto u januaru, kazao je Šandor Baža, upravni direktor kompanije Randstand, a ne treba isključiti ni mogućnost dodatnog povećanja plata u pojedinim sektorima kasnije naredne godine.

Nevolje Poljske

U trenutku kada ekonomije u regionu već usporavaju, potencijalni udar na izglede za rast usljed većeg monetarnog pooštravanja radi suzbijanja inflacije, kao i rizici od inflacije zbog porasta cijena proizvođača, zagušenog tržišta rada i nestabilnosti stope devizne razmjene predstavljaju suštinsku dilemu sa kojom se suočavaju centralni bankari.

U zapadnoj Evropi, ekonomisti i finansijska tržišta uglavnom očekuju okončanje rasta cijena u evrozoni i da se do 2024. vrati u okvire Evropske centralne banke u iznosu od dva odsto.

Predviđanja su drugačija za centralnu Evropu, ističe Rojters.

“Inflaciona očekivanja su veoma visoka i nestabilna. Po mom mišljenju to je najveća prijetnja”, kazala je kreatorka politike Narodne banke Poljske Joana Tirovič, koja je u panelu za određivanje stope.

“Nestabilna očekivanja evidentno razdvajaju Poljsku od eurozone, gdje očekivanja reaguju u skladu sa promjenom narativa ECB”, kazala je ona.

Glavni CEEMA strateg Sosijete ženerala Marek Drimal očekuje da inflacija u Poljskoj premaši 20 odsto u februaru i da bude iznad deset odsto makar do kraja 2024. Inflacija u Mađarskoj bi mogla dostići 24 odsto u periodu od februara do aprila, a sredinom 2024. bi mogla pasti na jednocifreni broj, kazao je on.

“Smatramo da je Poljska u opasnijoj poziciji”, kazao je Drimal. “Predstojeći opšti izbori će vjerovatno stimulisati fiskalno širenje a planirano značajno povećanje minimalnih plata od januara moglo bi izazvati rast plata na višem nivou”.

Prema istraživanju Češke centralne banke, kompanije očekuju da će inflacija biti 10,3% u jednoj godini i 7,5% za tri godine, što je znatno iznad cilja centralne banke od 2%.

Izvor: VIjesti.me

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

Leave a Reply

Your email address will not be published.