Minimalac sada prima dva i po puta više penzionera

Dodajte komentar

Vanrednim povećanjem minimalnih penzija od 36 odsto od septembra unaprijedio se status onih najugroženijih, što je bilo neophodno, smatraju sagovornici Pobjede. Međutim, upozoravaju iz najbrojnijeg Saveza udruženja penzionera, potrebno je dodatno uskladiti i penzije koje su ranije bile blizu 250 eura, a primaju ih korisnici sa 40 godina staža. Sličnog mišljenja je i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, koji je kazao Pobjedi da je trebalo da se uradi i vanredno usklađivanje penzija koje su veće od sadašnje minimalne penzije, kako bi i one bile obuhvaćene povećanjem mimo redovnog usklađivanja.

Ni predlagač (Demokrate) ni Ministarstvo finansija nijesu saopštavali koliko će to povećanje koštati budžet. Ni iz Fonda PIO nijesu odgovorili na pitanje Pobjede koliko to iznosi na nivou godine. Nezvanična računica pokazuje da se radi o 40 miliona eura godišnje.

Usklađivanje

– Ipak, ovo je zakonski usklađeno rješenje i iz ugla zakonodavstva mu se može prigovoriti – objašnjava Mulešković.

On naglašava da je u vremenima krize, posebno u ovakvim situacijama bilo neophodno regulisati status kako penzionera tako i ostalih ugroženih kategorija.

– Iako je to dodatan teret za budžet države, to je moralo da se uradi i ovo je posljedica onoga što se uradilo sa finansijama i zaradama od januara ove godine. Drastično povećanje minimalne zarade početkom godine uticalo je na inflaciju, koju je dodatno pospješio rat u Ukrajini, pa je bilo neophodno zaštititi najugroženije kategorije, u koje spadaju i penzioneri – smatra Mulešković.

Tačno je, nastavlja, da je ovo, kao i povećanje minimalne zarade, dovelo do uravnilovke.

– Moramo priznati da nije pravedno, iz ugla onih koji su, shodno zakonu, primali penziju veću od nove minimalne. Ovakvim povećanjima su u istu situaciju dovedeni oni koji su zakonski dobili minimalne i oni koji su imali veće penzije – poručuje Mulešković i naglašava da je teško ocijeniti da li je trebalo postepeno povećavati penzije, kad svi znamo da su najugroženiji oni koji su primali minimalnu penziju.

– U narednom periodu se mora povesti računa o tome da shodno uvećanju minimalne zarade, raste i penzija. Iako se desilo uravnoteženje, mada nepravedno prema određenim kategorijama, moramo priznati da je ovo bilo neophodno i da se u narednom periodu treba voditi računa samo o održivosti penzionog sistema. Jer preopterećenjem javnih finansija možemo doći u situaciju da se teže zadužujemo i da smanjujemo novac za kapitalne projekte – zaključio je Mulešković.

Čelnik Saveza udruženja penzionera, koji broji blizu 100.000 penzionera, Branko Vešović pozdravlja odluku povećanja minimalnih penzija, ali smatra da je trebalo povećati penzije i onih koji su ranije imali 250 eura, a imaju 40 godina staža.

– Sada su male razlike u penzijama onih koji imaju 15 i 40 godina staža – upozorio je Vešović i upozorio da to treba i ispraviti, jer je Fond PIO uspostavljen na principima cjeloživotne štednje.

Iz Fonda PIO su kazali da je, shodno Zakonu o PIO i odlukama Upravnog odbora, za sve korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja izvršeno redovno usklađivanje od 4,35 odsto, od 1. septembra tekuće godine.

Broj korisnika

– Takođe, u skladu sa Zakonom o PIO i Odlukom o vanrednom usklađivanju nominalnog iznosa najnižih penzija, izvršeno je njihovo vanredno usklađivanje za 36 odsto od 1. januara i deset odsto od 1. septembra ove godine, tako da najniža penzija sada iznosi 253,61 eura – objašnjavaju iz Fonda PIO.

Dodaju da je broj korisnika minimalne penzije, nakon vanrednog uvećanja, porastao sa 16,6 na 40 hiljada ljudi, jer su do minimalne penzije od 253,61 euro povećane sve koje su bile niže.

– Visina penzije, shodno Zakonu o PIO, ne zavisi samo od dužine staža, već i od iznosa uplaćenih doprinosa, koji su osnov za izračun penzije. Prilikom donošenja rješenja o priznavanju prava na penziju, obračun iznosa ovog prava vrši se isključivo u skladu sa Zakonom o PIO, na propisan način – napominju iz ove institucije dodajući da prema zakonu o PIO, naredno redovno usklađivanje penzija i drugih prava iz PIO treba da bude 1. januara 2023. godine.

Skupština je krajem prošle godine, na prijedlog Demokrata, usvojila izmjenu zakona kojim se minimalne penzije, koje su tada iznosile 147 eura, od 1. septembra povećavaju za 36 odsto retroaktivno od 1. januara. U maju su sve penzije povećane 8,15 odsto, a u septembru 4,3 odsto. Sa trećim povećanjem od deset odsto minimalna penzija će biti povećana sa 147 na 277,9 eura.

Čabarkapa: Maksimalna penzija da bude hiljadu, a najmanja 400 eura

Predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa, koji zastupa uglavnom penzionere sa sjevera, kaže da su tamo najniže penzije i sa 40 godina radnog staža.

– Nema neke razlike. Stradale su firme i niko se nije pitao kako su ti ljudi preživjeli i kako su prošli golgotu. Neki su bili i na funkcijama, a ostali su na najnižu penziju. Nijesu se zapitali ovi sa 2.000 eura penzije kako je nama. Povećana je toliko koliko je povećana. Je li dao bog da su se povećale penzije – kaže Čabarkapa koji se pita otkuda penzije od 1.500 do 2.000 eura.

– Tražićemo da se penzije limitiraju na najviše hiljadu eura, a da najmanja bude 700 – poručio je Čabarkapa.

Izvor: Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *