Kakvi god bili rezultati izbora u SAD, slijedi potres na tržištu obveznica

Na polovini predsjedničkog mandata Joea Bidena održavaju se tzv. midterm, odnosno parlamentarni izbori gdje se bira 435 zastupnika novog saziva Predstavničkog doma Kongresa i više od 35 zastupnika u Senatu, gornjem domu Kongresa. Zasada je ravnoteža snaga u Senatu izjednačena, ali potpredsjednica Kamala Harris, koja je iz Demokratske stranke, ima moć prevage u odlučivanju. Inače, ukupno ima 100 senatora sa mandatom od šest godina. Izbori će, osim neizvjesnosti oko zastupničkih mandata, donijeti i promjene na nižim nivoima vlasti. Naime, bira se i 36 guvernera koji su na čelu saveznih država.

Kako stoje stvari, republikanci imaju čvrstu prednost po broju mandata u Kongresu, dok se situacija u Senatu još uvjek može preokrenuti, na šta ukazuju predviđanja ishoda izbora koja provodi Politico. Djeluje da će republikanci dobiti više od 15 mesta u Predstavničkom domu, a imaju i jake šanse da preuzmu punu kontrolu nad Kongresom.

Ipak, demokrate se ne predaju, prema navedenom istraživanju, zasada stoje bolje od lošeg rejtinga predsjednika Joea Bidena. Tako, na primjer, ako demokratski senator Mark Kelly uspije uticati na mišljenje birača u saveznoj državi Arizoni, koji nisu skloni politici predsjednika Joea Bidena, odlučiće koliko poslaničkih mandata izgubiti demokrate u Kongresu i hoće li zadržati slabu prednost u Senatu.

Osim poslaničkih mandata, opasnost uveliko vreba mandate guvernera. Savezne države koje su do sada bile plave, odnosno s demokratskom većinom, nakon izbora bi mogle doživeti preokret i postati crveno obojene. To se prvenstveno odnosi na države Njujork i Oregon.

Akcije i izbori

Prema analizi Bloomberga, očekuje se kako će rezultati izbora nakon osmog novembra potresti tržište municipalnih obveznica vrijednih četiri biliona dolara, kao politički najizloženije imovine. U prilog tvrdnji govori činjenica da se bira čak 36 guvernera na čelu saveznih država, što navodi na zaključak kako će se vrlo vjerovatno izdavati manje obveznica do početka 2023. godine, što je ionako uobičajeno mirnije vrijeme na tržištu zaduživanja.

“Zaduživanje se malo odlaže. Ono neće stati, već se prolongira. Kada nova uprava preuzme dužnost, treba im neko vrijeme da se priviknu na kancelariju i konsoliduju”, smatra rukovodilac strategije municipalnih obveznica Citigroupa Vikram Rai.

Prema dosadašnjem iskustvu u svim saveznim državama gdje je novoizabran guverner, ukupna prodaja obveznica u prva tri mjeseca guvernerovog mandata pala je za 51 odsto u odnosu na godišnji prosjek za to razdoblje, tvrde u Citigroupu, ali u slučaju kada je političar reizabran prodaja obveznica smanji se za 24 odsto.

Istraživanje Citigroupa ukazuje na to kako se smjenom guvernera na vlasti povećava dug po stanovniku, posebno kada se rotiraju stranke na vlasti. Kako navode, to je praksa u 79 odsto slučajeva do sada.

Prema podacima američkog fonda Refinitiv Lipper Fund Flows ulagači su povukli oko 1,8 milijardi dolara iz zajedničkih obveznica krajem posljednje nedjelje u oktobru. Gubitak je uslijedio nakon prošlonedjeljnog odliva od 2,6 milijardi dolara i označava gubitak 12. uzastopnu nedjelju zaredom na kraju oktobra.

“Političke promjene na saveznom ili lokalnom nivou mogu direktnije uticati na prihode i prioritete potrošnje, ali za sprovođenje promjena politike obično je potrebno vrijeme, što izdavaocima obveznica kupuje vrijeme da prilagode svoje budžete”, navodi se u izvještaju S&P Global Ratingsa.

Ishod izbora

Privredna atmosfera ovih izbora utoliko je izazovnije za Amerikance jer je inflacija na nivou od 8,2 odsto, dok je nezaposlenost niska. Ipak, šta to konkretno znači za glasače i je li američka privreda u dobrom ili lošem stanju?

Dio glasača vidi krivce prvenstveno u guvernerima zbog snažnog skoka cijena osnovnih životnih namirnica, i koji su dozvolili, kažu, potpuni potop privrede zbog poreskih opterećenja na male i srednje preduzetnike, ali i neadekvatnih mera tokom pandemije kovid 19.

U anketi jedna Amerikanka navodi kako je skromni ručak u restoranu za četveročlanu porodicu postao luksuz i mnogima tek pusti san.

Ishod ovih izbora bi se u drukčijim okolnostima mogao vrlo lako predvideti zbog visoke inflacije i rasta cijena energenata, ali ovoga puta to nije slučaj. Ostaje nam da vidimo ko će slaviti nakon izborne noći, a kakav god bio ishod, sigurno će imati odjeke i u Evropi, ali i širom svijeta.

Izvor: Bloomberg Adria

Check Also

Željezarci: Ako do ponedjeljka ne bude poziva iz EPCG, počinjemo proteste

Radnici Željezare na današnjem zboru odlučili su da čekaju do ponedjeljka 6. februara zvaničan poziv …

Leave a Reply

Your email address will not be published.