Kako se u Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Hrvatskoj formira cijena goriva : Državi uvijek najveći dio kolača

Država uzima najveći udio od prodajne cijene goriva i to je situacija u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pokazuje zajednička analiiza Vijesti, Danasa, Oslobođenja i Večernjeg lista. Taj prihod ne prelazi 50% maloprodajne cijene goriva, a sastoji se uglavnom od naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza.

Cijena goriva se formira na međunarodnim tržištima, a kako je zbog rata u Ukrajini došlo do njenog naglog skoka, vlasti u pomenutim zemljama su različitim mehanizmima pokušale da spriječe dalji rast cijene koju plaćaju građani, onime što je do njih – odricanjem prihoda koji završavaju u državni budžet.

Osim snižavanje akcize, pojedine države su posegli za drugim potezima – odlučile su da ograniče maloprodajne cijene i(li) maržu distrubuterima.

Crna Gora: Niže cijene goriva, niži prihodi u budžetu

Maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori formiraju se sabiranjem tri grupe faktora – uvozna cijena, zatim takse, porezi i naknade, kao i gubici, troškovi i bruto marže, shodno Uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Uvozna cijena i akcize na gorivo zajedno sa porezom na dodatu vrijednost imaju gotovo podjednak uticaj na maloprodajnu cijenu, dok treća grupa faktora ima najmanji uticaj.

Uvozna cijena se formira tako što se množe: presjek srednjih cijena naftnih derivata sa premijom; prosjek prodajnih deviznih kurseva, i gustina konverzije tone u litre. Dakle, maloprodajna cijena goriva u Crnoj Gori ne zavisi od cijena sirove nafte.

Kod srednje cijene naftnih derivata uzima se prosjek, na berzi koja se zove Platt’s European Marketscan, za period od 14 kalendarskih dana, odmah prije ponedjeljka kada se pravi novi obračun cijena koje važe od utorka. Nakon izbijanja rata u Ukrajini došlo je do dramatičnog rasta osnovnih cijena naftnih derivata.

Zatim se taj iznos množi sa odnosom kursa dolara i eura koji objavljuje Centralna banka Crne Gore. Tako je početkom godine jedan dolar vrijedio 0,88 eura, da bi vremenom euro dostigao najnižu vrijednost u poslednjih 20 godina, pa je danas dolar i za nijansu jači od eura. Samo pomenuta kursna razlika uticala je da cijene goriva sada budu veće za 20 centi po litru u odnosu na početak godine.

Nakon što se ta cifra pomnoži sa gustinom konverzije tone u litre dobija se uvozna cijena – prvi faktor.

U drugu grupu faktora spadaju takse, porezi i naknade i u toj grupi država ima najveći prostor za intervenciju.

Prije nego što su umanjene, akcize na gorivo za benzin (eurosuper 95 i 98) su iznosile 54 centi, a za dizel 44 centi po litru. Država dodatni prihod ostvaruje od naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) koji iznosi 21%, a on se računa na zbir uvozne cijenu naftnog derivata, akcize i marži. Tako da PDV iznosi oko 30 centi po litru.

Treća grupa faktora: gubici, troškovi i bruto marže (koje su oko sedam centi) ne utiču značajnije na cijene goriva. Ovoj grupi faktora pripada i marža za prodavce goriva/vlasnike benzinskih pumpi.

To znači da je država recimo u martu na cijenu litra benzina od 1,78 eura, uzimala 86 centi, odnosno skoro polovinu.

Akcize na gorivo, da bi se ublažio skok cijena usljed poremećaja na tržištu zbog rata u Ukrajini, su od 10. maja smanjene za 40%, da bi se od 7. juna dodatno smanjile za još 10, odnosno na ukupno 50%. Najnovijom Vladinom odlukom akcize su do 5. decembra ponovo smanjene na 40%. Tome su prethodile izmjene i dopune Zakona o akcizama, koje je Skupština usvojila 5. maja. Zbog vraćanja dijela akcize, cijene gorivo će od 1. novembra biti veće za pet i šest centi.

Da nije došlo do smanjenja akciza litar benzina bi sada bio skuplji 27, a dizel 22 centi, što znači da se u državni budžet za te iznose sliva manje novca za svaki prodati litar goriva. Dakle, ako je u martu država na cijenu goriva od 1,78 eura – uzimala 86 centi, sada se ta cifra smanjila za skoro jednu trećinu.

Rebalansom budžeta, koji je usvojen krajem septembra, predviđeno je da će država od akciza umjesto planiranog 271 miliona, dobiti 261 milion. Ministarstvo finansija je ranije saopštilo da je manji prihod od 10 miliona ili 3,7 u odnosu na prvobitni blan izazvan prije svega time što država oprašta polovinu iznosa akciza što utiče na ukupan pad naplate ove dažbine i manjak u državnoj kasi. Sve to, uprkos značajnom rastu prihoda od akciza na duvanske proizvode zbog povećanja legalne prodaje usljed uspješnih akcija državnih institucija na suzbijanju šverca.

Dakle, uzmemo li pomenutu cijenu iz marta, prije umanjena akciza, prva grupa faktora je činila 45% ukupne cijene, uticaj država na strukturu je iznosio 47%, a ostalo se odnosi na pomenutu treću grupu faktora.

Prema trenutnim cijenama, koje važe do sljedećeg utorka, litar eurosupera 95 košta 1,34 eura, eurosuper 98 je 1,38 eura, dok cijena eurodizela iznose 1,65 eura, a lož ulja 1,83 eura.

Srbija: Udio državnih taksi među najvećim u regionu

Vlada Srbije je 11. avgusta smanjila akcize na gorivo za 10%, u sklopu mjera za obuzdavanje enormnog skoka cijena dizela i benzina nastalog zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini.

Prema posljednjoj analizi Udruženja naftnih kompanija Srbije urađenoj 17. oktobra (statistički podaci za ovu sedmicu biće poznati početkom naredne) udio fiskalnih stavki u cijeni benzina BMB 95 iznosi 47,7%, evrodizela 42,6% a TNG autogasa 40,1%.

Od ukupne cijene benzina BMB 95 u iznosu od 1,5 eura po litru, na dadžbine otpada 0,72 eura po litru. Za naknadu za obavezne rezerve iz maloprodajne cijene goriva državi ide 0,02 eura po litru, na naknadu za unaprijeđenje energetske efikasnosti manje od jednog centa, akcizu 0,44 eura i PDV 0,25 eura po litru.

Visine naknada za obavezne rezerve i unapređenje energetske efikasnosti u cijeni eurodizela (1,85 eura po litru) su iste, akciza je 0,46 eura a PDV 0,31 eura. Ukupno na državne takse otpada oko 0,78 eura po litru.

Od ukupne cijene TNG autogasa u iznosu od 0.93 eura po litru, na takse koje pripadaju državi odlazi 0,37 eura po litru. Za naknadu za obavezne rezerve iz maloprodajne cijene goriva državi ide jedan cent, nešto manje na naknadu za unapređenje energetske efikasnosti, akcizu 0,20 eura i PDV 0,16 eura po litru.

Koliko su velika zahvatanja države u cijeni goriva, čak i u uslovima energetske krize koja ugrožava standard stanovništva, najbolje se može vidjeti iz podatka da bi cijena dizela na pumpama u Srbiji bila niža u primjera radi nego u Rumuniji i Hrvatskoj ali s obzirom da to nije slučaj za litar dizela naši vozači plaćaju najviše u regionu. Udio državnih taksi u maloprodajnoj cijeni goriva u Srbiji najveći je u poređenju sa zemljama u okruženju. Kada je riječ o TNG Srbija ima najveće državne dažbine u cijeloj Evropi. U poređenju sa zemljama sa kojima se graničimo i po iznosu državnih taksi za dizel i benzin u samom smo vrhu.

Ekspert za energetiku Goran Radosaljević kaže za Danas da kada je reč o zemljama bivše Jugoslavije svi imaju niže cijene goriva od Srbije, izuzev Hrvatske gdje su otprilike na istom nivou, a da su jedino veće u državama poput Grčke i Italije.

– Ono što treba reći je da su procenti državnih zahvatanja u cijeni goriva na pumpama sada niži nego što su bili ranije. Tada je taj procenat išao preko 50% a sada ne prelazi taj nivo. Jednostavno usljed negativnih efekata energetske krize i stalnog rasta cijena nafnih derivata u regionu država je bila prinuđena da donese mjere kako bi se taj udar ublažio a jedna od njih je i smanjenje akciza. Bez obzira na to akcize i druga zahvatanja države u cijeni goriva su i dalje među najvećim u regionu – navodi sagovornik Danasa.

Jedna od mjera za smanjenje efekata krize nastale zbog rata u Ukrajini a koja se direktno održava i na tržište goriva, Vlada Srbije je na svojoj sjednici 10. marta donela Uredbu o ograničenju cena naftnih derivata koja se odnosi na evrodizel i BMB 95. Ta uredba omogućava da shodno kretanju cijena naftnih derivata u regionu, država propisuje maksimalne maloprodajne cijene te dve vrste goriva u Srbiji. Uredba je bila ograničena na mjesec dana i nakon njenog isteka produžavana pa je tako aktuelna i danas.

U Hrvatskoj trećinu cijene čini “čista” cijena

Od februara, ograničavanje cijena svake dvije nedjelje. Bilo je tu određenih pauzi, naravno, ali hrvatska je Vlada na poskupljenje goriva uglavnom odgovarala postavljanjem određene cijene za koju se smatralo da građane neće pretjerano “lupiti” po džepu.

Smanjile su se i akcize, te marže za trgovce, do čega ćemo doći, ali prvo ćemo se zaustaviti na trenutnoj situaciji.

Nakon dugo vremena, Vlada je ove nedjelje odlučila da neće u potpunosti intervenisati u cijene goriva pa se na pumpama litra dizela sada nabavlja po cijeni od 1,78 eura, dok Eurosuper 95 stoji 1,47 eura.

Poskupljenje je to od kune i 40 lipa za dizel te 38 lipa za Eurosuper 95, dok cijena plavog dizela ipak i dalje stoji 1,13 eura po litri, što je i logično zbog poljoprivrede i ribolova.

Otprilike jedan cent otišao je “gore” ukapljeni naftni gas, odnosno smjesa propan-butan za rezervoare, koji sad stoji 1,34 eura, a šest centi skuplja je ista smjesa za boce sadržaja 7,5 kilograma i više; ona košta 1,90 eura.

Hoće li se sljedeće nedjelje vratiti ograničavanje cijena, još se ne zna, ali ako je suditi po reakcijama malih distributera goriva koji su zadovoljni “slobodnijim” formiranjem cijene jer, kako kažu, već neko vrijeme posluju s gubicima, samo “zamrzavanje” možda više i nije opcija.

A kad smo kod malih distributera, vratimo se sad na marže, koje je Vlada u junu smanjila na devet centi po litri goriva. Druga je to bila korekcija Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, prvog puta marže su na jedan euro po litri pale samo tri mjeseca prije.

Istu vremensku crtu prošla je i Uredba o visini akciza na energente i električnu energiju, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem akciza na benzine za 11 centi po litri, a za dizel pet centi po litri. A što to, konkretno, znači pri formiranju same cijene?

Dvije su vrste akcize na naftne derivate ključne pri određivanju koliko samo gorivo košta. Na bezolovni motorni benzin one su, od 2015. godine do intervencije države u martu pa junu, iznosile 0,51 euro po litri, dok su na dizelsko gorivo bile 0,41 euro po litru.

U ovom trenutku, akcize iznose 0,41 odnosno 0,35 eura po litru, a cifre su to koje su djelimično namijenjene za finansiranje kompanija u vlasništvu države; za Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste te Hrvatske željeznice Infrastruktura.

Same marže trgovaca ne znaju se tačno, već se barata s podatkom od 19 centi po litru benzina, koliko su iznosile prije ovog smanjenja na devet centi, jer podatak je to koji je lanjskog oktobra iznio tadašnji ministar finansija.

Naravno, na samo formiranje cijene goriva utječe i PDV od 25% i, naravno, cijene naftnih derivata na tržištu.

Spomenimo još da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, nakon liberalizacije tržišta naftnih derivata 2016. godine izradila analizu koja se bavi strukturom cijena, a koja je pokazala kako nabavna cijena nafte ima tek 30-35% udjela u konačnom formiranju cifre koja se plaća za litar goriva na benzinskim pumpama.

Uzme li se kao primjer cijena litra Eurosupera 95, koja je trenutno 1,5 eura, ispada da više 13 centi ode vlasniku benzinske, oko 25 centi na PDV, gotovo 0,6 eura državi za akcize, dok je sama “čista” cijena litre goriva nešto malo niža od 0,5 eura.

Dakako, govorimo o razdoblju prije intervencije Vlade na marže i akcize, iako se i sad pretpostavlja da otprilike polovina cijene koju građani za litru ostave na pumpama ode na davanja.

Nafta u BiH zlata vrijedi

Da naspete pun rezervoar dizela u vašeg limenog ljubimca, čiji je kapacitet 50 litara, u Sarajevu vam je sada potrebno oko 180 KM (90 eura), dok vam je u januaru ove godine trebalo oko 120 KM, odnosno 60 eura. Cijene goriva u Bosni i Hercegovini samo idu na gore, a nakon svakog povećanja vozači gunđaju najviše na benzinske pumpe, optužujući ih da uzimaju sebi novac. Međutim, najmanje novca u konačnom završi kod maloprodavaca, odnosno kod benzinskih pumpi. Većina novca završi u džepu države.

Kako je za Oslobođenje kazao Admir Čavalić, ekonomski stručnjak, cijenu nafte određuju prilike na globalnom tržištu, proizvođači nafte, rafinerije, specifični državni nameti, transportni troškovi, distributeri i na kraju maloprodavci.

– Suprotno mišljenju javnosti, na gorivu najmanje zarađuju malotrgovci odnosno benzinske pumpe. Jer iza njega imamo veleprodavce, pa rafinerije, globalne distributere, proizvođače i na kraju državu. Znači, imamo 5-6 karika u lancu koji određuju cijenu i svaka karika osigurava vlastitu maržu i vlastiti profit, tako da u takvoj postavci najmanje zaradi maloprodavac – istakao je Čavalić.

Dodao je kako najveće pojedinačno učešće u cijeni goriva u Bosni i Hercegovini ima država.

– Oko 50% cijene goriva određeno je državnim nametima. Ipak, sve u konačnici zavisi od cijene. Na primjer, ako raste cijena nafte i naftnih derivata u BiH relativno učešće akciza i putarina opada, a relativno učešće PDV-a raste u apsolutnom iznosu. Naime, zakonom su fiksirani iznosi akciza i putarina, a PDV zavisi od krajnje cijene – pojasnio je Čavalić.

Tržište BiH je malo, zatvoreno tržište sa nekoliko velikih igrača koji zajedno sa državom regulišu cijenu. U BiH vlada princip slobodnog formiranja cijena, pa se litra goriva neće platiti isto u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali ta razlika, prema Čavalićevim riječima, nije toliko da se vozačima isplati voziti u drugi grad, kanton ili entitet da bi nasuli gorivo.

U Federalnom ministarstvu trgovine su nam kazali da se maloprodajne cijene naftnih derivata formiraju slobodno, s tim da se indirektni porezi akciza na naftne derivate, naknada za puteve (putarina), te porez na dodatnu vrijednost (17 posto), obračunavaju u skladu sa odgovarajućim propisima. Tako se u skladu sa Zakonom o akcizama, akciza na naftne derivate plaća po litru derivata na količinu utvrđenu pri temperaturi 15 stepeni i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM (0,15 eura), petrolej (kerozin) 0,30 KM (0,15 eura), motorni benzin – bezolovni 0,35 KM (0,18 eura), lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 KM (0,23 eura), te biogoriva i biotečnosti 0,30 KM (0,15 eura).

Putarina se kao vrsta indirektnog poreza plaća u iznosu 0,15 KM (0,08 eura) po litru derivata za puteve i 0,25 KM (0,13 eura) po litri za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, od čega se 0,20 KM (0,10 eura) odnosi na izgradnju autoputeva, a 0,05 (0,03 eura) za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, naveli su iz Ministarstva trgovine FBiH.

Maloprodajna cijena naftnih derivata sastoji se i od rafinerijske cijene, troškova dopreme goriva do BiH granice, a na akcize, putarinu, se dodaje i marža distributera, a Vlada FBiH je kako su nam kazali iz Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 (0,03) KM za litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM (0,13 eura) na litru derivata.

S obzirom da država nije ništa uradila po pitanju ukidanja određenih nameta na naftu, prije svega akciza, nafta i naftni derivati ostaju skoro najviše opterećeni raznim nametima države, porezima i akcizama, od njih su opterećeniji samo duhan i duhanski proizvodi.

– Cijene goriva su zaista visoke i polako prelazimo taj zid elastičnosti od 4 KM. Prelazimo tu neku granicu što nije dobro za ponuđače, jer postoje limiti kada jednostavno vozači kažu dosta je i smanjuju naglo potražnju što automatski znači pad cijene – dodao je Čavalić.
Izvor: VIjesti.me

Check Also

Željezarci: Ako do ponedjeljka ne bude poziva iz EPCG, počinjemo proteste

Radnici Željezare na današnjem zboru odlučili su da čekaju do ponedjeljka 6. februara zvaničan poziv …

Leave a Reply

Your email address will not be published.