EU ublažava energetsku krizu i u Crnoj Gori

Crna Gora će od Evropske unije dobiti finansijsku podršku za prevazilaženje očekivane energetske krize, a to je i glavni povod današnje posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Podgorici.

Iz EK su za “Vijesti” rekli da će detalje finansijske podrške,odnosno iznos i način raspodjele, Fon der Lajen saopštiti na današnjoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

Iz Vlade su rekli da očekuju podršku od 30 do 40 miliona eura. EU je pripremila paket od 500 miliona eura bespovratne podrške za cijeli Zapadni Balkan kako bi pomogla regionu u suočavanju sa energetskom krizom, izazvanom rastom cijena energenata zbog rata u Ukrajini. U okviru posjete Zapadnom Balkanu, Fon der Lajen je, prije Podgorice, posjetila Skoplje, Sarajevo,Prištinu i Beograd.

EU je obećala 500 miliona eura za poboljšanje energetske infrastrukture na Zapadnom Balkanu, rekla je Fon der Lajen u srijedu u Sjevernoj Makedoniji na prvoj stanici turneje po regiji. Ona je kazala da pomoć toj državi počinje sa 80 miliona eura neposredne budžetske podrške kako bi se pomoglo u rješavanju uticaja visokih cijena energije.

“Naravno da će doći više. Na primjer,postoji 500 miliona eura bespovratnih sredstava za cijelu regiju za ulaganje u energetske veze, energetsku efikasnost i naravno obnovljivu energiju”, rekla je Fon der Lajen, ističući važnost nezavisnosti od ruskih fosilnih goriva.

Ona je u Sarajevu rekla da je kratkoročno predviđen 71 milion eura za saniranje posljedica većih cijena energenata za privredu i ugrožena domaćinstva u BiH.

Tokom sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, najavila je da će Srbija dobiti 165 miliona eura direktne budžetske pomoći da se izbori sa energetskom krizom.

Fon der Lajen je posjetu Zapadnom Balkanu najavila tokom Samita evropske političke zajednice u Pragu početkom ovog mjeseca,kada je poručila da je Zapadni Balkan “sastavni dio evropske porodice”.

Njena posjeta regionu dešava se dvije sedmice nakon što je objavljen izvještaj EK za svih šest zemalja regiona. EK je u izvještaju za Crnu Goru još jednom podvukla da Crna Gora mora da otkloni nedostatke u oblastima slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije

i organizovanog kriminala, te da ubrza i produbi reforme u oblasti pravosuđa,posebno kada je riječ o njegovoj nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti.

Prilikom današnje posjete Podgorici, Fon der Lajen će se sastati sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem.

Iz Delegacije EU u Podgorici saopšteno je da će nakon sastanka, predsjednica Komisije posjetiti elektroprenosni objekat u Podgorici koji je dio Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

Transbalkanski koridor je skup elemenata elektroprenosne mreže na naponskom nivou od 400 kilovolti (kv), koji treba da omogući bolje međusobno energetsko povezivanje Crne Gore,BiH i Srbije, ali i njihovo povezivanje sa okruženjem.

’’Ovaj klaster čini Projekat interkonekcije Crna Gora – Italija (novi podmorski kabl Lastva – Villanova, konvertorske stanice u Italiji i Crnoj Gori i TS 400/110/35 kV Lastva), kao i projekti izgradnje i pojačanja unutrašnje 400 kV mreže u Crnoj Gori, Srbiji, kao i izgradnja interkonektivnih dalekovoda 400 kV između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, piše na sajtu Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Kako se dodaje, cilj transbalkanskog koridora je da poboljša uslove za prenos električne energije iz pravca sjevera ka južnom dijelu regiona i omogući dalju integraciju tržišta električne energije, kao jednog od prioriteta evropske energetske politike.

Preći na tržišne šeme podrške za OIE

U Izvještaju EK, navedeno je da je Crna Gora dostigla dobar nivo pripremljenosti u oblasti energetike.

Ocijenjeno je da je postignut određeni napredak u pogledu sigurnosti snabdijevanja, uz preduzete korake za modernizaciju postojećih proizvodnih kapaciteta, na stvaranju ‘dan-unaprijed’ tržišta, kao i na prelazak na tržišne šeme podrške kada je u pitanju proizvodnja obnovljive električne energije.

’’Međutim, preporuke iz 2019. ostaju važeće, pa bi Crna Gora u narednoj godini trebalo da formira ili se pridruži funkcionalnom ‘dan-unaprijed’ tržištu i udruži se sa susjednim tržištima, uključujući Italiju; pređe na tržišne šeme podrške za proizvodnju obnovljive energije i pojednostavi procedure izdavanja dozvola i priključenja; usvoji zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i uspostavi organ za držanje obaveznih zaliha nafte, piše u izvještaju. EK već nekoliko godina savjetuje Crnu Goru da pređe na tržišno zasnovane mehanizme podrške obnovljivim izborima energije (OIE). Proizvodnju iz OIE (male hidroelektrane, solarne i vjetro) Crna Gora subvencioniše iz budžeta.

Izvor: Vijesti

Check Also

Željezarci: Ako do ponedjeljka ne bude poziva iz EPCG, počinjemo proteste

Radnici Željezare na današnjem zboru odlučili su da čekaju do ponedjeljka 6. februara zvaničan poziv …

Leave a Reply

Your email address will not be published.