Da li je pokojna britanska kraljica skrivala privatno bogatstvo od javnosti i kupovala dionice preko fiktivne kompanije?

Dodajte komentar

Ukoliko ne odgovore na zahtjev suda i ne otkriju dokumente koji bi dokazali kako je pokojna kraljica Elizabeta II. sakrila dio svog privatnog bogatstva od javnosti, neki ministri bi se mogli suočiti sa sudskim postupcima.

Britanski komesar za informacije zaprijetio je da će preduzeti pravne radnje protiv pojedinaca iz britanskog odjela za ekonomiju, energetiku i industrijsku strategiju, koje je dvije godine odbijalo da preda dokumente koji bi mogli otkriti kako je pokojna kraljica Elizabeta II. sakrila dio svog privatnog bogatstva tako da javnost ništa o tome nije znala.

Sada imaju rok do kraja oktobra da odgovore na zahtjev ili se suoče sa sudskim procesom. Upućeni kažu da bi dokumenti mogli detaljno opisati kako je pokojna kraljica koristila tajna finansijska sredstva da od javnosti sakrije udjele u kompanijama koje je posjedovala.

Pravi obim njenog ličnog bogatstva, kao i obim njenih ulaganja, nikada nisu otkriveni javnosti. Ali spekuliše se da se radi o stotinama miliona funti. Samo prošle godine, britanski The Guardian otkrio je kako je kraljica uspješno lobirala kod vlade da promijeni predloženi zakon kako bi spriječila da njeni posjedi budu otkriveni javnosti.

Lobiranje iz 1970-ih navelo je vladu da uspostavi kandidate Banke Engleske, za koju je utvrđeno da je skrivala kraljičine privatne posjede i investicije više od tri decenije. Gardijan je došao do dokumenata koji pokazuju da bi i drugi članovi kraljevske porodice mogli koristiti istu kompaniju da sakriju svoja ulaganja, ali se još ne zna o kome se tačno radi i koliki su ulozi, prenosi Cekin.si.

U 2011. godini napravljena je posebna izmjena zakona kako bi se izbjegla situacija da informacije o vlasništvu članova kraljevske porodice nad određenim dionicama mogu postati javne. Kompanija, koju vode visoke ličnosti iz Banke Engleske, osnovana je 1977. kako bi zaštitila kraljevska ulaganja.

Direktori ove fiktivne firme, koja je zatvorena prije pet godina, morali su da šalju godišnje izvještaje Vladi u kojima se navode ko poseduju hartije od vrednosti i ukupna vrednost tih hartija. Ali to se nije dogodilo. 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *