Na prodaju 13,7% akcija Luke Bar i 3,7% akcija Plantaža

Brojni akcionari Luke Bar i Plantaža posljednjih dana ponudili su na prodaju akcije tih kompanija po cijeni od 1 euro, što je značajno viša cijena od one po kojoj su se te hartije do nedavno trgovale, kazao je za Portal RTCG izvršni direktor brokerke kuće “VIP broker” Ivan Šćepanović. On je precizirao da se u sistemu za trgovanje Montenegroberze na strani ponude nalazi 13,7% akcija Luke Bar i 3,7% akcija Plantaža i dodao da je taj broj svaki dan sve veći.

Šćepanović je to kazao sumirajući dešavanja na crnogorskom tržištu kapitala u posljednjih devet mjeseci ove godine.

On je kazao da je u tom periodu zabilježen rast prometa ali i skoro upola manji broj transakcija nego u istom periodu prošle godine te da u tom periodu nije došlo do bolje likvidnosti tržišta. Ukazuje da bi tome ne samo kreiranjem regulative već i aktivnim učešćem mogla značajno da doprinese država. Posljednjih dana, kako je kazao, najaktuelnije su akcije kompanija Luka Bar i 13. jul Plantaže. Objašnjava da je rastu cijena akcija tih emitenata doprinijela i najava države o aktivnijem učešću na tržištu kapitala kroz izdvajanje sredstava u budžetu za kupovinu akcija pojedinih kompanija koje su kao poslovni sistemi od značaja za državu.

Kakvi su rezultati ostvareni na tržištu kapitala za prvih devet mjeseci ove godione?

Zaključno sa trećim kvartalom, na Montenegroberzi je ostvaren promet od skoro 50 miliona eura, što je za nešto više od 15 miliona više nego za isti period prošle godine. Međutim, broj transakcija je za 42% manji, pa čak i uz prisutan rast indeksa, nažalost ne možemo reći da se likvidnost na tržištu popravila.

Koje hartije su zabilježile značajnije pomake i objasniti zašto?

Značajan pad u cijeni su ostvarile kompanije Institut “Simo Milošević”, Port of Adria, ZIF Eurofond, Solana “Bajo Sekulić”, što je posljedica problema u poslovanju tih emitenata. Sa druge strane, najveći rast su ostvarile željezničke kompanije koje su zaista imale malu početnu vrijednost, pa je svaka pozitivna promjena njihove cijene nužno značajna. Slično objašnjenje možemo naći i u primjeru akcija Plantaža “13. jul”, koje su novom procjenom imovine moguće atraktivnije, iako još uvijek uslovi i rezultati poslovanja ovog emitenta nijesu takvi da ulivaju aposlutno povjerenje investitorima. Visok rast cijena akcija je zabilježen i kod lučkih operatera, odnosno kompanija Luka Kotor i Luka Bar, koje su u svojim bilansima zabilježile ozbiljne finanijske pomake.

Cijene akcija Luke Bar i Plantaža posljednjih dana bilježe značajniji rast. Zašto?

Rastu cijena akcija emitenata Luka Bar i Plantaže zasigurno je doprinijela i najava države o aktivnijem učešću na tržištu kapitala kroz izdvajanje sredstava u budžetu za kupovinu akcija pojedinih kompanija koje su kao poslovni sistemi od značaja za državu. Ovakav potez je u kratkom roku uticao na rast povjerenja, uz očekivanje da će se najavljeno državno djelovanje i konkretizovati, pa je jedan dio malih akcionara već kroz sistem za trgovanje ponudio na prodaju svoje akcije u emitentima koji su pominjani u javnim nastupima prilikom obrazlaganja Zakona o budžetu i planova za neka od njih. Tu prije svega mislim na akcije Luke Bar, kompanije čije buduće poslovanje predstavnici države otvoreno vide spojeno sa njenim nekadašnjim dijelom koji danas funkcioniše kao Port of Adria. Slično je i sa akcijama Plantaža, koje su kao i akcije Luke Bar, njihovi trenutni vlasnici, u liku malih akcionara, organizovano ponudili ne samo državi, već svim potencijalnim investitorima, što svakako predstavlja određeni signal i očekivanje koje je moglo da utiče na cijene ovih akcija.

Koliko su tačno akcija Luke Bar i Plantaža ponudili mali akcionari na berzi po cijeni od 1 euro. Da li i drugi zainteresovani akcionari mogu ponuditi svoje akcije?

U sistemu za trgovanje se u ovom trenutku, na strani ponude nalazi 13,7% akcija Luke Bar, i 3,7% akcija Plantaža, pri čemu se taj broj očigledno uvećava iz dana u dan, pošto nije riječ o nekoliko akcionara, već o nekoliko stotina koji su već dali izdali prodajne naloge kao znak da svoje akcije nude na prodaju. Kako ovi emitenti imaju na hiljade akcionara, ne isključujem mogućnost da se broj ponuđenih akcija dodatno uveća. Ipak, treba imati u vidu da svi akcionari samostalno donose odluke o svojoj imovini, pa će oni koji se odluče da ponude akcije po nekoj cijeni, to kao i do sada moći da urade preko svojih brokera, a da li će ih prodati po njima željenoj cijeni, to zavisi od tržišnih prilika, uključujući potražnju za pomenutim ili bilo kojim drugim hartijama.

Kakvo je interesovanje investitora? Da li onima koji u ovim kriznim vremenima čuvaju novac kod kuće ili u bankama možete savjetovati da ulože u akcije?

Evidentno je da je rastući nivo depozita u bankama ukazuje da novca ima, i to višestruko više od onog koji se vrti na domaćoj berzi. Međutim interesovanje za berzu je uvijek prisutno, ali je pitanje njegovog obima i karaktera. Isto tako mogućnosti za zaradu uvijek postoje, kao što postoje i rizici koji prate ulaganje na berzi ili bilo koje drugo ulaganje. Da li će se neko odlučiti da uzme učešće na berzi, na koji način i kroz koje finanijske instrumente, zavisi prvenstveno od njegovih investicionih afiniteta i ciljeva koje želi da ostvari, tako da je ne samo nezahvalno već i nemoguće dati savjet koji bi bio jednak za sve.

Kakva su Vaša očekivanja kada govorimo o tržištu kapitala u narednom periodu?

Crnogorsko tržište kapitala fukcioniše bilo ono u fokusu šire javnosti ili ne. Tako će biti i dalje, ali da bi ispunilo svoju svrhu u potpunosti potrebno je da dođe do određenih promjena, prvenstveno u strukturi tržišta i instrumenata koje ono nudi. Tako nešto zahtijeva veće angažovanje svih učesnika na tržištu, ali i države koja bi ne samo kroz kreiranje regulative već i kroz aktivno učešće mogla da značajno doprinese razvoju tržišta. Kada to kažem mislim na emisiju instrumenata na domaćem tržištu, čime bi se mogli ostvariti pozitivni efekti i za državu i za građane kao investitore, ali time bi se dao i primjer drugim licima. Čak i prethodno pomenutu odluku o aktivnijem učešću države na tržištu, kroz potencijalnu kupovinu akcija cijenim kao pozitivnu, jer se tim aktivnostima generiše dodatno interesovanje za tržište, pa se nadam da ovaj državni angažman na domaćem tržištu kapitala neće predstavljati izolovani slučaj.

Država planira da se između ostalog zaduži kod domaćih banaka. Da li smatrate da i tržište kapitala može pomoći?

Mislim da je tržište kapitala moglo da pomogne, ali koliko vidim odluka je da se ide na zaduženje kroz izdavanje zapisa i aranžmane sa kreditnim institucijama, pa je pitanje načina realizacije zaduženja za ovu godinu bespredmetno postavljati. Ipak nadam se da to ne znači da u narednim godinama država neće potražiti sredstva za finaniranje svojih potreba emisijom finanijskih instrumenata na Montenegroberzi, jer bi uz prikupljanje sredstava za budžet, to bio ne samo način da se poboljša likvidnost domaćeg tržišta hartija od vrijednosti, već i da se velikom broju građana pruži mogućnost da investira u državne obveznice i na taj način ostvari prinos, što je u ovom trenutku za većinu građana teško izvodljivo, ne toliko zbog činjenice da se najveći dio emisija državnih hartija odnosi na one izvršene na stranim tržištima, koliko zbog visokog cenzusa potrebnog za investiranje u njih.

Izvor: RTCG

Check Also

Nakon kupovine Sberbank u Srbiji, Miodrag Kostić povećava udio u Addiko banci

Iako je kontinuirana kriza u posljednje tri godine mnoge stajala zatvaranja firmi, nema sumnje da …

Leave a Reply

Your email address will not be published.