Alternativni program ekonomskog državljanstva – model za priliv stranih investicija u krizna vremena

Vladin program ekonomskog državljanstva koji se završava 31. decembra ove godine treba zadržati u alternativnoj formi, jer će se na taj način obezbijediti nastavak investicija koje su prijeko potrebne Crnoj Gori u doba krize koja se najavljuje.

To je zajednička ocjena učesnika današnjeg okruglog stola „Ekonomsko državljanstvo kao privredni i ekonomski interes Crne Gore“ koji je organizovao Ekonomski fakultet Univerziteta u Podgorici u susret finalnom datumu zaključenja specijalnog Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, otpočetog 1. januara 2019. godine.

Dekan EF UCG prof. dr Mijat Jocović, koji je sticajem okolnosti preuzeo i ulogu moderatora skupa, na početku je podsjetio predstavnike ministarstava, državnih institucija, investitora i agencija uključenih u proces dobijanja ekonomskog državljanstva, na ključne činjenice koje determinišu aktuelnu ekonomsku politiku naše zemlje. Po njegovom mišljenju, upravo će disbalans javnih finansija – s jedne strane, te odgovor na zahtjeve koje nameću EU integracije – s druge – odlučivati o budućnosti ovog projekta.

Sjever najviše dobija

Po riječima ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića, pitanje ekonomskog državljanstva je privredni interes Crne Gore, jer je uvedeno s ciljem privlačenja stranih investicija u prerađivačku industriju, poljoporivredu i turizam – naročito u sjeverni region. Rezultati ukazuju da se sve svelo na turističke kapacitete, ali su najavljene investicije u Kolašinu u tom segmentu pozitivna najava intenzivnijeg razvoja sjevera.

„Predračunska vrijednost odobrenih projekata je 350,7 milona eura, od čega su investitori do sada uložili oko 60 miliona eura – prema posljednjim podacima. Takođe, 140 miliona se nalazi kao garancija na posebnom računu, a još 47,8 miliona na escrow računima crnogorskih banaka. Dominantni način sticanja državljanstva je kupovina jedinice u hotelu građenom po kondo modelu, što znači da su do sada najviše prihoda imali dominantno sektor građevine i nekretnina“, naveo je ministar.

Dalje je precizirao da je od 779 aplikacija za „zlatni pasoš“, odobreno njih 166, odbijeno još 73, a ostali su u postupku obrade.

Za državljanstva kupovinom nekretnine do sada je prijavljeno 12 hotelskih projekata u Tivtu, Budvi, Baru, Kolašinu i na Žabljaku, koji će ukupno imati 2.330 smještajne jedinice. Osam će se graditi u sjevernoj regiji – jedan na Žabljaku i sedam u Kolašinu, ukupne vrijednosti 113,89 miliona eura i sa 790 radnih mjesta, što Đurović smatra dodatnim motiva za mlade da ostanu.

„Ovaj program je ipak donio dodatnu vrijednost. Svjedoci smo da će Kolašin s ovim projektima uskoro biti drugačija priča, konkurent brojnim planinskim centrima u regionu. Sa završetkom auto-puta, u gradu je skočila cijena nekretnina. I ljetnja sezona je pokazala da turisti vole sjever, koji krije možda i veći potencijal od juga. Blizu 30 odsto bruto domaćeg proizvoda dolazi od turizma i ne smijemo zanemariti ulaganja u tu granu“, istakao je resorni ministar, uz podsjećanje da će završetak najavljenih kapaciteta doprinijeti prateći sadržaji, prije svega mali biznisi koji će doprinijeti otvaranju i drugih radnih mjesta.

Transparentnost prije svega

Alumnista EK UCG, ministar finansija mr Aleksandar Damjanović, priznaje da „nije bio dovoljno informisan o sadržaju programa kojeg sprovode već tri vlade“. Kako je precizirao, bio je uključen u izradu prvobitnog projektnog predloga, na osnovu koje je program počeo 2019. godine, ali su mu bile nepoznate izmjene uslova prijema koje su vremenom donesene – osim da aplikanti više nisu imali iste uslove za prijem.

„Transparentnost procesa smo podigli izmjenom savjeta Agencije za investicije, i tako smo ‘izvukli’ podate na površinu. Sada imamo problem uprao zbog te transparetnosti, pa je gotovo eksplicitan zahtjev iz EU da se program završi. Biće to politička odluka, ali ako nećemo protiv EU – onda ćemo to morati da uradimo. Lično mišljenje je manje bitno. Svi smo ovdje da bi se uradilo nešto više, naročito za sjever Crne Gore“, istakao je ministar finansija.

Kao otežavajuću okolnost vidi i to što 500 prijava još nije riješeno zbog komplikovanih procedura. Ali, otvorenost svih podataka smatra ključnim kako bi se u budućnosti prikupljena sredstva trošila namjenski, transpraretno i u skladu sa zakonom.

„Čudi me da do sada prikupljena sredstva nisu konsolidovana u budžet. Što se mene tiče, biće obuhvaćena do kraja godine i precizno izražena kako na rashodovnoj strani u periodu raspolaganja i ulaganja ne bi bilo propusta i problema“, dodao je on.

Ukazao je i na problem eventualnih izmjene uslova za dobijanje državljanstva po sličnom modelu, jer bi zbog svih zakonskih i administrativnih procedura nastala „rupa“ od šest do devet mjeseci.

„Put ka EU ne bi smjelo ništa da spriječi, pa ni ovaj projekat. Nemamo luksuz da idemo na neke crne liste. Zato je potrebno naći alternativu projektu – nešto za što ima interesovanja, zatim da proces bude apsolutno transparentan, te da trošenje sredstava iz dva fonda – za inovacije i za manje razvijene opštine – bude besprijekorno i bez ikakve sumnje. Do sada prikupljena sredstva treba da zaposle ljude na sjeveru, pa u njihovom trošenju moramo biti maksimalno otvoreni, jer je i to dio procesa pristupanja EU“.

Finansije i IT

Direktor Agencije za investicije Crne Gore Mladen Grgić smatra da su ključnu ulogu već na početku odigrale negativne kampanje u medijima, te da se cijeli projekat nikada nije oslobodio lošeg imidža.

„Procedura je dobro postavljena, jer nudi dosta koraka provjera, pa nismo imali kikseve – što ne znači da ih neće biti. Težište je na onima koji daju mišljenje, a to su dvije renomirane strane kompanije koje rade procjene – Exiger Canada INC i S-RM Intelligence and Risk Consulting iz Velike Britanije. Namjera je bila da se smanji rizik i naše procedure svedu na tehnički nivo. To nas je, pak, koštalo subjektivnog pristupa kakve kandidate ćemo imati u zemlji, pa smo dobili uglavnom ruske državljane iz finansijskog sektora, te visokoobrazovane IT stručnjake kroz kupovinu jedinica u kondo hotelima“, naveo je direktor MIA.

Kamen spoticanja su činili i izostanak jačanja administrativnih kapaciteta, kovid-kriza, politička dešavanja, izostanak konsenzusa unutar vlada o ovom pitanju i negativni stav EU od samog početka. Ulaganja isključivo u turističke projekte vidi po ovom modelu vidi kao dugoročno neodržive, jer njihovu gradnju neminovno moraju pratiti ulaganja u infrastrukturu. Precizira da je primjer upravo Kolašin sa deset novih hotela kojih ne bi bilo bez programa ekonomskog državljanstva, ali da izgradnja auto-puta nije dovoljno da se riješe svi bitni infrastrukturni problemi.

„Na isti način mogli bismo da stvorimo dodatne vrijednost u oblasti IT, energetike i poljoprivrede. Sredstva koja idu u Inovacioni fond omogućiće IT zajednici u Crnoj Gori da imaju mnogo bolje uslove i mogućnost investiranja u start up-ove“, zaključio je on.

Umjesto “prodaje pasoša”

Za govornike pitanje zatvaranja programa ekonomskog državljanstva nije nerealan ishod, ali se nadaju da će se naći sličan modalitet koji će doprinijeti javnim finansijama i privrednom razvoju zemlje.

„Ako nemamo ovakve projekte, ulazimo u status quo. Po meni, normalno je da oni koji kupuju nekretnine na ovaj način žele nešto da zarade. Pravo pitanje je da li to stvara dodatnu vrijednost za Crnu Goru, a ja smatram da stvara. Imam informaciju da su svi koji su do sada dobili državljanstvo respektabilne osobe i imaju interes da imaju naše državljanstvo, ne radi se o sumnjivim licima. Ali, budućnosti ovakvog projekta nema. To je odluka Vlade kako bi dali dodatni impuls da se najavljene investicije privedu kraju i da trošimo ono što smo dobili“, rekao je Đurović.

No, on ima i drugu stranu priče: nastaviti projekat, ali u saglasju sa EU i EK, sa modelom koji će biti napravljen uz sugestije iz evropskih institucija.

Za Damjanovića je, pak, alternativa neophodna, ali je potcrtava da je „politički nemoguće izdavati državljanstva od 1. januara“. Rješenje vidi i u nastavku nekog oblika programa dok se ne ispuni kvota od 2.000 osoba kako je prvobitno bilo zamišljeno, a u priotiretne grane navesti još IT, energetiku i poljoprivredu.

„U zemlji sada imamo državljane Rusije i Ukrajine koji bi mogli da budu veoma značajni ako su platno sposobni, i koji bi kroz slična ulaganja mogli da dobiju neki oblik trajnog boravka. Procedure se moraju prilagoditi, ali to više ne bi bila ‘prodaja pasoša'“, naveo je on.

Zato poziva sve uključene u proces da zajednički apeluju kako bi se što više ljudi prijavilo do kraja godine.

„Na kraju, fokus mora biti praćenje investicija i namjensko trošenje sredstva, a ujedno naći drugi model kako bi uglagali sredstva i znanje za dobijanje državljanstva ili boravka“, zaključio je on.

Grgić kaže kako neki koji su postali državljani „možda nikada ne bi došli u Crnu Goru da nije bilo ovog programa“, a među njima je više poznatih imena iz IT industrije.

„Potencijal za inovacioni sektor postoji koji se mora iskoristiti. Za to su nam potrebne još neke korekcije investicionog ambijenta, ali i ‘mapa puta’ za one koji žele ovdje da presele svoj biznis i tako se naturalizuju. Trebaju nam što veća pojedinačna ulaganja, a što manji broj prijava“, potcrtao je on.

Pomoć u svakom segmentu

Predstavnici agenata za posredovanje, i to Apex Capital Partners-a iz Podgorice, Arton Groupe iz Austrije i Henley & Partners sa sjedištem u Švajcarskoj, saglasni su u ocjeni da su u promociji ovog velikog potencijala za crnogorsku privredu – ostali potpuno sami. Po njima, izostala je ključna reklama – ona koju je trebalo da naprave državni organi, kako ministarstva tako i nadležne institucije koje su na bilo koji način vezane za program. Takođe podsjećaju da dvije trećine država EU imaju sličan način dobijanja stalnog boravka, te kraće periode za koje se može dobiti pasoš zemlje-domaćina.

Kako je rekao Rade Ljumović iz Henley & Partners Montenegro, Vlada bi trebalo da nađe rezon da produži projekat na 2.000 aplikacija. U slučaju da se okrene alternativnom rješenju, svi će pro bono učestovati u njegovoj izradi.

„Sa 775 aplikacija po najstrožijim kriterijumima mi dokazujemo da je Crna Gora interesantna za ulaganja. Ako se ona realizuju, imaćemo više od milijardu eura prihoda – 100 miliona eura samo PDV-a od hotela i potencijalnih 135 miliona za Fond za inovacije. Iskoristite nas jer poznajemo bogate i pametne koji žele da uđu u investicione migracije. I to oni koji žele ovdje da ostanu. Iskoristite i ljude koji su već dobiil državljanstva da još ulože u Crnu Goru“, poručio je on.

Bankar.me