Crna Gora je ostvarila dobar napredak kada je riječ o ekonomskim kriterijumima i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije, pokazuje izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu.
“Nakon što je doživjela oštru recesiju 2020. godine, privreda je zabilježila snažan oporavak u prošloj godini i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini ove godine pošto je ukidanje ograničenja covid-19 podstaklo i domaću i spoljnu tražnju”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Iz EK su kazali da je oporavak doveo do porasta prihoda i veoma velikog poboljšanja bilansa budžeta.
“Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, uprkos veoma značajnom doprinosu ove dve zemlje crnogorskom turizmu u prethodnom periodu. Vođena porastom globalnih cijena robe, inflacija je značajno porasla”, rekli su iz EK.
Vlada je, kako se dodaje, usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi pod nazivom Evropa sad kako bi podržala oporavak nakon pandemije i obezbijedila fiskalne stimulativne mjere koje ublažavaju teret za domaćinstva zbog rasta cijena energije i hrane.
“Eksterni disbalansi su se značajno smanjili zahvaljujući oporavku turizma, dok je stanje na tržištu rada počelo da se poboljšava, čak i ako strukturni problemi i dalje postoje”, ocijenjeno je u izvještaju.
Bankarski sistem je, kako su precizirali, ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nijesu značajno porasli u ovoj godini nakon isteka moratorijuma na kredite usvojenog prošle godine u kontekstu koronakrize.
“Crna Gora je ostvarila određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Evropske unije (EU)”, navodi se u izvještaju.
Posljednje dvije vlade radile su na, kako je saopšteno, poboljšanju inovacionih kapaciteta i postavljanju osnova za zelenu i digitalnu tranziciju u nastojanju da diversifikuju suženu proizvodnju u Crnoj Gori.
“Konkretno, primjenjuju se savremene telekomunikacije i ambiciozni projekti zelene energije. Međutim, nedostaci u infrastrukturi i dalje postoje, pošto su administrativni i finansijski kapaciteti zemlje za sprovođenjem velikih javnih investicija i dalje ograničeni”, ocijenili su iz EK.
U izjveštaju se dodaje da se obrazovni sistem i dalje suočava sa brojnim izazovima zbog hroničnog nedostatka diplomaca nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).
“Pored toga, niska dodata vrijednost domaćih proizvoda, mala veličina domaćih preduzeća i nizak nivo učešća u izvozu predstavljaju prepreke za povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaćih firmi”, kazali su iz EK.
Klaster na unutrašnjem tržištu je ključan za pripreme Crne Gore za zahtjeve EU u ovoj oblasti i od velikog je značaja za ranu integraciju i razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.
Svih devet poglavlja je otvoreno, sa završnim mjerilima koja ostaju da se ispune u svakom poglavlju.
Napredak je postignut u nekoliko oblasti unutar klastera, posebno u nadzoru tržišta, akreditaciji i standardizaciji, Zakonu o računovodstvu i transparentnost državne pomoći.
U izvještaju se navodi da je stabilnost crnogorskog bankarskog sektora takođe napredovala, kao i usklađivanje zakonodavstva o zaštiti potrošača i usvajanje implementacije zakonodavstva o zdravstvenoj zaštiti.
Klaster konkurentnosti i inkluzivnog rasta i reforme imaju značajne veze sa programom ekonomskih reformi Crne Gore.
Svih osam poglavlja je otvoreno, a završna mjerila su postavljena u svim osim u dva, a to su poglavlja 25 – Nauka i istraživanje i 26 – Obrazovanje i kultura, a oba su privremeno zatvorena. Ostalo je da se ispune završna mjerila u svakom od ostalih šest poglavlja.
Određeni napredak je postignut u različitim oblastima, odnosno u usklađivanju sa Direktivom o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa, poreskom zakonodavstvu i administrativnoj saradnji i uzajamnoj pomoći.
Zelena agenda i klaster održivog povezivanja su u srcu Zelene agende za Zapadni Balkan i usko su povezani sa Programom ekonomskih reformi Crne Gore i Ekonomskim i investicionim planom EK.
Sva četiri poglavlja su otvorena, sa završnim mjerilima koja ostaju da se ispune u svakom poglavlju.
Klaster o resursima, poljoprivredi i koheziji obuhvata politike povezane sa strukturnim fondovima EU i razvojem kapaciteta za preuzimanje odgovornosti buduće države članice.
Svih pet poglavlja je otvoreno, sa završnim mjerilima koja ostaju da se ispune u svakom poglavlju.
Napredak je postignut u različitim oblastima, posebno u poljoprivredi, hrani i ribarstvu, gde je postojala dalja podrška poljoprivrednim preduzećima i seoskim gazdinstvima da se usklade sa standardima EU, kao i u implementaciji IPARD-a.
„Što se tiče finansijskih i budžetskih odredbi, napredak je postignut kroz poboljšanu koordinaciju i upravljanje sopstvenim resursima“, navodi se u izvještaju.
Izvor: Portal Analitika
