Odbor direktora IRF: Dokumentacija demantuje Žugićeve tvrdnje

Tvrdnje aktuelnog guvernera Centralne banke i bivšeg ministra finansija Radoja Žugića da nije imao učešća u Abu Dabi projektu, da nije bilo državne garancije,niti je ona bila potrebna za njegovu realizaciju nijesu istinite i to potvrđuju brojni zvanični dokumenti Vlade i dopisi.

Ovo je za Vijesti zvanično rečeno u Odboru direktora Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u kome su Velizar Kaluđerović, Marko Ivanović i Irena Radović.

Žugić je na konferenciji za novinare prošle sedmice na pitanje u vezi garancije za kredit iz Abu Dabi fonda za razvoj kazao “nije potreba nikakava garancija jer u Zakonu o IRF-u postoji izričita norma gdje država garantuje za sve ono što preuzme IRF i garanciji nije bilo, niti je trebalo da bude, kao i da on nije imao učešća u ovom projektu.Vijesti su tim povodom od Odbora direktora IRF-a tražile komentar u vezi Žugićevih tvrdnji.

Specijalno državnog tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet u vezi ovog kredita, ali i pored više interesovanja “Vijesti posljednjih mjeseci nije odgovorilo koje su posljednje aktivnosti koje se sprovode u ovom predmetu i da li ima informaciju gdje se nalazi državna garancija na iznos od 50 miliona koju je država dala za ovaj projekat,a koje nema u državnom trezoru.

Posljednje informacije u vezi s ovim predmetom do kojiih su Vijesti došle je da je okončan izviđaj u ovom predmetu i vještačenje u kome je vještak potvrdio postojanje krivičnog djela u finansijskoj šemi projekata. Izviđaj SDT-a pokrenut je u aprilu 2019. godine.

Posjeta i prijem

Do zaključenja kreditnog aranžmana s Abu Dabi Fondom došlo je nakon zvanične posjete Abu Dabiju delegacije Vlade koju je predvodio tadašnji premijer Milo Đukanović, u periodu od 13.do 15. januara 2013. godine. U dopisu ministra poljoprivede Vlade Crne Gore s potpisom tadašnjeg ministra Petra Ivanovića se navodi “Inicijalni razgovori s Abu Dabi Fondom za razvoj (ADDF) su obavljeni tokom zvanične posjete delegacije Crne Gore Abu Dabiju koju je predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović. U direktnom razgovoru s predstavnicima ADDF-a zaključeno je da se razmotre mogućnosti za odobravanje povoljnih kredita za sektore poljoprivrede i finansija. Nedugo potom 7. februara 2013.godine delegaciju ADDF primio je u ime Vlade u Ministarstvu finansija Radoje Žugić, tadašnji ministar finansija sa resornim kolegama Petrom Ivanovićem i Ivanom Brajovićem. O uključenosti tadašnjeg ministra finansija Radoja Žugića u finalizaciju ovog kreditnog aranžmana govore brojni zvanični dokumenti Vlade i dopisi, među kojima je i inicijalni Ugovor sa Abu Dabi Fondom od 18.02. 2015. sa pečatom i potpisom sudskog tumača,te imenom Žugića ispred Vlade kao zajmoprimca, istakli su u odboru direktora IRF-a.

Dalje navode da je Žugić informisao Vladu na sjednici 26.februara 2015.godine gdje je naveo “da u ovom trenutku nije moguće obezbijediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj i da je izvor za ovu tvrdnju akt Vlade Crne Gore br. 08-473 od 05. 03. 2015. godine u potpisu Generalnog sekretara Vlade”.

U prilog svemu prethodnom govori i Zakon o budžetu Crne Gore za 2015. koji je pripremilo Ministarstvo finansija na čelu s Žugićem,za realizaciju projekta sa Abu Dabi fondom za razvoj, u kojem se u članu 10 stav 3 navodi: “Vlada će u 2015.godini izdati garancije u ukupnom iznosu do 101.600.000,00 eura … i to:…4) za projekat IRF-a e sa Abu Dabi fondom, Razvoj poljoprivrede kroz podršku Abu Dabi fonda (ADMAS), u visini do 50 miliona eura. Isto je potvrđeno i Odlukom Vlade br 08-72 od 29. januara 2015. godine o zaduživanju i davanju garancija za 2015. s potpisom tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, navodi Odbor direktora IRF-a.

Garancija

U dopisu s potpisom aktuelnog viceguvernera CBCG i tadašnjeg generalnog direktora za trezor u Ministarstvu finansija, Miodraga Radonjića, prvog saradnika tadašnjeg ministra i aktuelnog guvernera Žugića, broj 06-575/1 od 13. 02. 2015. godine, prema riječima Odbora direktora IRF-a navedeno je “zakonom o budžetu za 2015. godinu predviđeno je da će Vlada izdati garanciju za aranžman između IRF i Abu Dabi fonda,zbog čega se u aranžmanu Ministarstvo finansija ne može javiti kao zajmoprimac, već samo kao izdavalac garancije”.

Za vrijeme trajanja pregovora o zaključenju Ugovora o zajmu s Abu Dabi fondom Žugić se zbog pravne prirode ovog ugovora javlja se u ulozi zamjoprimca i nalazi se na prevodu teksta Ugovora o zajmu iz februara 2015.godine, sačinjenog od strane stalnog sudskog tumača Sanje Rašović. Dodatno 06. 10. 2015. godine Vlada Mila Đukanovića (sa Žugićem kao ministrom finansija) usvaja Ugovor o poslovnoj saradnji između Ministarstva poljoprivrede i IRF-a shodno zaključku broj 08-179 od 01. oktobra 2015. godine gdje se shodno odredbama člana 7 ovog Ugovora, navodi “shodno Zakonu o budžetu za 2015. Vlada je obezbijedila garanciju za uredno izvršavanje obaveza po osnovu Ugovora o zajmu prema Razvojnom Fondu Abu Dabija u iznosu od 50 miliona eura. Sredstva garancije iz stava 1 ovog člana jedini su instrument obezbjeđenja za Ugovor o zajmu. IRF je u obavezi da u svojstvu korisnika garancije, a po nalogu ministarstva,preduzme sve mjere i radnje na aktiviranju garancije, djelimično ili u potpunosti, za uredno izvršenje obaveza po osnovu Ugovora o zajmu prema Razvojnom fondu Abu Dabija. Aktima ministra finansija broj 01-153/1 od 03. 10. 2018. godine i 01-430/22-4554/1 od 25. 02. 2022. godine izražava se bojazan od aktiviranja garancije za ADMAS projekat i potencira odgovornost za potencijalnu naplatu garancije iz ADMAS projekta”,pojasnili su u Odboru direktora IRF-a.

Kako dalje navode, zakonsku obavezu izdavanja i postojanja garancije za ovaj kreditni aranžman potvrđuje i tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, u aktu upućenom IRF-u 19.02.2015. godine gdje ministar navodi “zakonom o budžetu za 2015. godinu utvrđene su garancije za Abu Dabi fond za razvoj u visini od 50 miliona eura.To je kolateral za ovaj kredit. IRF ne daje dodatni kolateral.

Brojna pitanja u vezi s računom u Prvoj banci

Iz Odbora direktora IRF-a su kazali da u vezi s otvaranjem računa Ministarstva poljoprivrede u Prvoj banci (na koji je uplaćen novac iz ovog kredita i posredstvom kojeg su sa krajnjim korisicima kredita ministarstva poljoprivrede vršene sve dosadašnje dolarske transakcije (u koliziji s zakonom o platnom prometu) upućuju na član 10 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Njime je definisano da ministar finansija (u tom momentu Žugić) izdaje nalog za otvaranje bankarskih računa, te da budžetski izvršilac (Ministarstvo poljoprivrede) može raspolagati državnim novcem samo na osnovu ovlašćenja koja izdaje ministar finansija. Zato se opravdano postavlja pitanje da li je tadašnji ministar poljoprivrede imao zakonski osnov da otvori ovaj račun kod Prve banke bez prethodne saglasnosti ministra finansija Radoja Žugića. Očekujemo da će to biti predmet pažnje u postupku koji je u toku kod nadležnih pravosudnih instanci, poručili su iz Odbora direktora IRF-a. U krajnjem CBCG kao kontrolor Prve banke je morala, smatraju u IRF-u, biti upoznata sa otvaranjem i prometom posredstvom ovog računa u postupku redovnih kontrola banke.

’’Očekujemo i da će to biti predmet pažnje u postupku koji je u toku kod nadležnih pravosudnih instanci”, istakli su u Odboru direktora IRF-a.

Izvor: Vijesti

Check Also

Bogat praznični program u Ulcinju: Nastupiće Sergej Ćetković, Marko Luis, Ledri Vula…

Manifestacija “Sweet December” organizuje se u Ulcinju od 15. decembra do 10. januara. Zvučna muzička …

3 KOMENTARI

  1. Hahahaha tetka Irena natovrzla u svoje osvete dva starca. I dalje mala roćenovka radi sve svoje DPSovštine.

    Nikad nije bilo garancije. Gdin Žugić uz sve svoje kontraverznosti je bio samo ministar finansija. A Irfcg je zreo za pretresanje koje se nažalost ni od ove Daka vlade neće desiti a to je od januara prošle godine aktuelni patron koji štiti ovakve suludosti…

  2. Original ugovora sa Abu Dabi fondom je potpisao Irfcg i to je njihova obaveza za vraćanje.

    A tužilačke istrage se moraju odraditi da bi mala roćenovka mogla da uneređuje… A vjerovatno ni tada…

  3. Citat “teksta Ugovora o zajmu iz februara 2015.godine, sačinjenog od strane stalnog sudskog tumača Sanje Rašović.”

    Ovo što je prevodilac sudski tumač nije ono što je potpisano… Može li kako bilo ko bar jednom da se bavi činjenicama..

Leave a Reply

Your email address will not be published.