Fiskalni savjet omogućiće da javne finansije budu van političkog uticaja

Dodajte komentar

Reforma javnih finansija nalazi se visoko na listi prioriteta Ministarstva finansija i predstavlja osnovu za održiv ekonomski razvoj i makroekonomsku stabilnost države, ocijenio je ministar finansija mr Aleksandar Damjanović na sastanku “Upravljanje javnim finansijama za PMF dijalog – Program reforme upravljanja javnim finansijama 2022-2026”.

“Strateški ciljevi PMF-a, koji predstavlja jedan od najznačajnijih Vladinih dokumenata, odnose se na jačanje fiskalnog okvira i planiranje budžeta, izvršenje budžeta, računovodstvo, praćenje i finansijsko izvještavanje i finansijsku kontrolu institucionalni su okvir za upravljanje javnim finansijama, u skladu sa EU i međunarodnim standardima”, istakao je ministar Damjanović.

Akcentujući konkretna mjerila, ministar je istakao cilj da se do 2024. godine pređe na obračun budžetskog računovodstva, koje će doprinijeti realnijem sagledavanju stanja budžeta. Posebnu važnost, kako je naglasio, predstavljaju i planirane izmjene Zakona o budžetu i fisklanoj odgovornosti koje uključuju formiranje Fisklanog savjeta. Fiskalani savjet, prema riječima ministra Damjanovića, biće svojevrsni mehanizam kontrole i nadzora nad radom kreatora i donosioca odluka fisklane politike, istovremeno omogućavajući da javne finansije i kreiranje budžetske politike budu van političkog uticaja. Iako se Crna Gora nalazi u izazovnom periodu sa različitih aspekata, uključujući i političku nestabilnost, nedavno usvajanje rebalansa budžeta i parlamentarna  rasprava koja ga je pratila, upravo su pokazatelj da je moguće javne finansije držati van političkog uticaja i očuvati im stabilnost, poručio je ministar.

Govoreći o sprovođenju ključnih strukturnih reformi u oblasti javnih finansija usljed izraženih eksternih uticaja izazvanih krizom u Evropi i ratom u Ukrajini, zamjenica šefa jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR), Barbara Hesus-Himeno,  ocijenila je da Crna Gora treba da iskoristi šansu za ulazak u Evropsku uniju, koja joj je otvorenija nego ikada, posebno uzimajući u obzir novu perspektivu koja se reflektuje na kontekst proširenja kada je riječ o bivšim zemljama Sovjetskog saveza ali i zemljama Zapadnog Balkana.

Cilj programa reformskog plana, o kome se danas razgovaralo na međuinstitucionalnom nivou,  je jačanje sistema javnih finansija i osiguravanje njegove održivosti i stabilnosti u srednjem i dugom roku. Strateški i operativni ciljevi i iz njih proistekle aktivnosti, rezultat su identifikovanih slabosti u prethodnom periodu koje Ministarstvo finansija namjerava da otkloni i namjere ispunjenja završnih mjerila u okviru pregovaračkih poglavlja koje nastoji da zatvori: 5-javne nabavke, 8-politika konkurencije, 16-porezi, 17-ekonomska i monetarna politika, 22-regionalna politika i koordinacija struktursnih instrumenata, 32-finansijska kontrola i 33- finansijske i budžetske odredbe.

Nacrt novog programa upravljanja javnim finansijama 2022-2026. već je razmatran  na Savjetu za reformu javne uprave, nakon čega je upućen na eventualne finalne sugestije ekspertima iz Evrospke unije i očekuje se da će biti usvojen na sjednici Vlade do kraja oktobra.

Današnjem sastanku prisustvovali su predstavnici Evropske komisije iz DG NEAR-a, DG BUDGET-a, Delegacije EU u Podgorici, predstavnici MMF-a, Svjetske banke, SIGMA-e, UNDP-a, civilnog sektora i crnogorskih institucija (Uprave za statistiku, Uprave za katastar i državnu imovinu, Agencije za zaštitu konkurencije, Državne revizorske institucije i Revizorskog  tijela), koji su pred Ministarstva finansija glavni nosioci aktivnosti u ovoj oblasti.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *