I države će imati problema sa servisiranjem duga

Dodajte komentar

Dosadašnja iskustva makroekonomista pokazala su da nije najvažnije koliko je visok dug države u procentima BDP-a ili u apsolutnom iznosu, nego mogućnost zemlje da ga uredno servisira. O tome se nije naročito vodilo računa, iako su dugovi pojedinih država premašili sve razumne granice, kako u eurozoni, tako i u Velikoj Britaniji koja je odnedavno „na tapetu“ zbog kontroverznog ekonomskog plana vlade.

Kratkoročni izgledi – negativni

Presudan faktor je percepcija sagledavanja kratkoročnih izgleda investitora u pogledu održivosti duga. Kada je riječ o percepciji, ona je sada pod pritiskom nekoliko istovremenih kriza, koje produbljuju jedna drugu. U toku je „oluja“ u kojoj su akumulirani rizici nestabilnosti iz prethodnih godina. Dugovi su samo rasli.

Za saniranje posljedica pandemije korona virusa stotine milijardi su upumpane u ekonomije, a znamo da su štampanjem ubačene i dodatne količine novca. Iz svega toga je porasla nervoza i osnažilo je pesimistično očekivanje ekonomskih izgleda na kratak i srednji rok, prenosi Biznis.rs.

U ovom trenutku nema pozitivnog momenta, pa da se uhvatite za nešto i da kažete – e ovo je dobro i uliva neku nadu. Nažalost, nema takve nade. Rat u Ukrajini dodatno je pogoršao ekonomske izglede i pojačao neizvjesnost, ali eurozona je bila na pragu recesije i prije rata. Slijedi ozbiljno prilagođavanje naniže. Neminovan je i ozbiljan pad standarda, koji se još ne osjeća. Realna ekonomska slika je, bojim se, potpuno drugčija od one koju predstavljaju Evropska centralna banka i Evropska komisija.

ECB – ozbiljni rizici po financijsku stabilnost

Evropski odbor za sistemski rizik (ECRB), na čijem je čelu predsjednica Evropske centralne Banke Christine Lagarde izdao je prošle nedjelje upozorenje o „ozbiljnim rizicima po finansijsku stabilnost“, jer bi rat u Ukrajini mogao stvoriti toksičnu kombinaciju ekonomskog pada, pada cijena imovine i stresa na financijskom tržištu, prenosi Financial Times.

Bilo je to prvo „generalno upozorenje“ o riziku koje je ECRB izdao od nastanka 2010. godine. Izvori sa sastanka Odbora navode da problemi u Velikoj Britaniji nisu bili dio diskusije, ali da će vjerovatno predstavljati dodatnu brigu za evropske regulatore.

Evropski odbor za sistemski rizik (ECRB) je istakao rastući rizik od neizvršenja obaveza u sektoru komercijalne imovine, rizik od cyber napada na finansijske institucije i od povećanih troškova visokih državnih dugova, jer kamatne stope rastu.

Pandemija se prevenirala povećanjem javnog duga

Evropski finansijski sustav je prošao kroz pandemiju relativno neoštećen, ali to je velikim dijelom bilo zbog značajne potpore vlada i centralnih banaka domaćinstvima i ekonomiji. Ukupni nivo duga porastao je za oko 20 posto od početka 2020. godine, na oko 27.500 milijardi eura.

Javne finansije u zemljama eurozone danas su u gorem stanju nego na vrhuncu prethodne krize državnog duga. Grčki dug koji je 2009. godine iznosio 127 posto porastao je na 190 posto u prvoj polovini tekuće godine. Dugovi u Španiji i Italiji porasli su nakon pojave pandemije korona virusa na 120, odnosno 150 posto. Italijanski dug dostigao je u junu  ove godine iznos 2.800 milijardi eura, dok je grčki dug od 300 milijardi eura 2009. godine bio dovoljan da izazove paniku među investitorima u državne obveznice.

Pored dugova i pesimizam je veći nego što je bio početkom pandemije. U principu nemamo osjećaj ogromne nervoze i beznađa, ali takvo je trenutno stanje u Njemačkoj i u eurozoni. Tamošnje kompanije i potrošači nisu optimistični o bliskoj budućnosti u ekonomiji. Mora se što prije pronaći političko rješenje za konflikt u Ukrajini, a onda ići korak po korak i rješavati probleme koji su fundamentalni.

analizira za Biznis.rs Ivan Nikolić naučni suradnik Ekonomskog instituta u Beogradu

Države će morati posezati za dodatnim zaduženjima

Prema analizi profesorice ekonomije Elisabeth Krecke bivše savjetnice Ministarstva finansija Luksemburga, trenutni trendovi sugerišu da bi se potrebe država za finansiranjem mogle povećati u narednim mjesecima i godinama. Troškovi zaduživanja predstavljaju izazov za vlade država eurozone, jer su kamatne stope porasle do višegodišnjih maksimuma, a rasponi prinosa na državne obveznice opasno su se povećali.

Javni dug SAD-a raste

Ukupni američki nacionalni dug dostigao je 30.850 milijardi dolara, što je procijenjeno na oko 96 posto BDP-a. Situacija u SAD nije bitno drugačija nego u eurozoni kada je riječ o procentima BDP-a i apsolutnom nivou duga, ali sa jednom očiglednom razlikom. Rastuća inflacija učinila je da se dug američke vlade brzo smanjuje, ali ne u dolarima ili centima, nego u odnosu na veličinu ekonomije, odnosno BDP.

Američki institut za ekonomska istraživanja objavio je autorski tekst „Da li FED pokušava da inflacijom obezvrijedi američki dug?“ Ipak je nemoguće to izvesti kroz dugoročni trend, nego je samo privremeni efekt inflacije. Prognoze govore da će inflacija smanjiti, da će oslabiti ekonomski rast i da će kamate postati sve više, što je „savršen koktel za povećanje nivoa duga“, navodi Bloomberg.

Izvor: Financa.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *