Curenje gasa u Baltičkom moru sabotaža?

Dodajte komentar

Taman kada se učinilo da se cijena evropskog prirodnog gasa hladi, spustivši se sa rekordnog nivoa od 310 evra po megavat-satu krajem avgusta na oko 180 eura po megavat-satu prošle nedjelje, nova energetska varnica na relaciji Rusija – Zapadna Evropa ponovo je podgrijala ovo tržište.

Cijena evropskog prirodnog gasa, nakon sumnjivog curenja gasa na ukupno tri tačke Sjevernog toka jedan i Sjevernog toka dva, danas je skočila na oko 210 eura po megavat-satu.

Kako je sve počelo?

U ponedjeljak uveče saopšteno je da je primijećeno opadanje pritiska na Sjevernom toku dva, kao i da je u danskim vodama otkriveno curenje gasa. Mjesto incidenta utvrđeno je u danskoj ekonomskoj zoni jugoistočno od ostrva Bornholm.

“Nagli gubitak pritiska zabilježen je tokom noći”, rekao je operater gasovoda u saopštenju objavljenom u ponedjeljak. “Pomorske vlasti Njemačke, Danske, Švedske, Finske i Rusije odmah su obaviještene”, rekao je operater. “Istraga je u toku.”

Danska pomorska uprava upozorila je da bi curenje gasa moglo biti opasno i savjetovala pomorcima da ne plove unutar područja od pet nautičkih milja od mjesta curenja.

Nakon toga, javnost je obaviještena da je curenje gasa otkriveno na ukupno tri mjesta – dva na Sjevernom toku jedan i jednom na Sjevernom toku dva.

(Ne)sabotaža?

Danska je prva ukazala na mogućnost sabotaže. “Teško je zamisliti da su to slučajnosti”, rekla je u utorak novinarima Mette Frederiksen, danska premijerka. “Ne možemo isključiti sabotažu.”

A onda su slične sumnje stigle i iz Njemačke. “Dokazi ukazuju na čin nasilja, a ne na tehnički problem”, rekao je njemački bezbjednosni zvaničnik za Bloomberg koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.

Na čin sabotaže ukazala je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. “Razgovarala sam o činu sabotaže Sjevernog toka sa danskom premijerkom. Najvažnije je istražiti incidente i baciti puno svijetlo na događaje i njihove uzroke. Svako namjerno narušavanje aktivne energetske infrastrukture Evrope je neprihvatljivo i rezultiraće najsnažnijim mogućim odgovorom”, napisala je Von der Leyen na Twitteru.

Onda se u ovaj slučaj uključila i Amerika. “Curenja u gasovodu Sjeverni tok su pod istragom i prvi izvještaji pokazuju da bi mogla biti rezultat sabotaže”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.

Iz Rusije su upozorili da se takva nagađanja ne plasiraju u javnost prije istrage. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je prije rezultata istrage preuranjeno spekulisati da li je šteta povezana sa sabotažom.

Njemačko ministarstvo privrede saopštilo je da istražuje tri istovremena curenja gasa u Baltičkom moru iz oštećenih gasovoda Sjeverni tok.

Međutim, danski ministar odbrane Morten Bodskov izjavio je da će možda proći i dvije nedjelje prije nego što istraga o curenjima na gasovodu Sjeverni tok počne.

“Može proći nedjelju ili 14 dana prije nego što pritisak u gasovodima padne dovoljno da bude toliko mirno kako bi se bilo šta vidjelo”, rekao je ministar lokalnim medijima.

LNG će spasti Evropu ove zime?

Situacija oko curenja gasa pojačala je zabrinutost u Evropi koja se bori da popuni gasna skladišta za predstojeću zimu, a koja su sada na 88 odsto popunjenosti, prema podacima AGSI.

Ruski Gazprom upozorio je u utorak da su tokovi kroz Ukrajinu ugroženi zbog pravnog spora, a ako se oni zaustave, Zapadna Evropa bi totalno ostala bez ruskog gasa. U tom slučaju ruski gas bi išao samo Turskim tokom, koji šalje gas u Tursku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu.

Međutim, Bloomberg je u utorak izvijestio da pomahnitala kupovina tečnog prirodnog gasa (LNG) u Evropi znači da će kontinent vjerovatno imati dovoljno goriva za proizvodnju električne energije ove zime da nadoknadi snabdijevanje iz Rusije.

Region bi mogao da uveze skoro 40 odsto više LNG-a tokom predstojeće zime nego prethodne godine, dok bi sljedećeg ljeta mogao da poveća kupovinu za oko 14 odsto kako bi obnovio izgubljene zalihe, navode analitičari BloombergNEF-a (posebno odeljenje koje se bavi analizama energetskog sektora) u izvještaju objavljenom u utorak. Zajedno sa smanjenjem potražnje zbog viših cijena energije, te isporuke su dovoljne da pokriju potpuni prekid tokova ruskih gasovoda od prvog oktobra, navodi se u saopštenju.

Da bi nabavili dodatno gorivo, evropski kupci će morati da kupe 90 odsto više LNG-a na spot tržištu nego što su obezbijedili po dugoročnim ugovorima, dodatno pojačavajući konkurenciju sa Azijom.

To će uticati na dalji rast svjetske cijene gasa koje su skočile otkako Evropa pokušava da smanji svoje oslanjanje na ruski gas.

Izvor: Bloomberg Adria

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *