Evropske željezare gase peći i pored vlastite proizvodnje energije

Visoki troškovi energije natjerali su proizvođače čelika širom Evrope da smanje proizvodnju, a neki upozoravaju da bi željezare mogle biti trajno ugašene, što bi ostavilo bez posla hiljade ljudi.

Proizvođač nerđajućeg čelika Aperam bio je prisiljen da zaustavi proizvodnju uprkos čak četiri vjetroturbine i više od 50.000 solarnih panela u pogonu na istoku Belgije. Kompanija sada mjesečno za energiju izdvaja kao nekada u cijeloj godini i zatvorila je postrojenje s 300 radnika koje je topilo otpadni nerđajući čelik i pretvaralo ga u velike ploče.

“Imamo nešto novca koji će nam omogućiti da izdržimo neko vrijeme, ali to ne može trajati godinama”, rekao je čelnik Aperama za Evropu Bernard Halemans.

“Ako (potraje), svjedočićemo deindustrijalizaciji sektora poput našeg, a Evropa će postati zavisna od uvoza ovakvih baznih metala”, dodao je.

Ljetne održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 odsto kapaciteta, ali Halemans kaže da još od juna koriste otprilike polovinu, nakon što je Rusija Evropi naglo smanjila snabdijevanje gasom, podigavši ionako visoke cijene na nove rekordne nivoe.

U Evropi je udio željeza iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže a emisije ugljen dioksida više, porastao s 20 do 25 osdto u 2020. i 2021. na 40 odsto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim sedmicama vrhunac od oko 50 odsto.

Ecropa mora da pronađe odgovore, naglašava Halemans. Prema prošlogodišnjem izvještaju McKinseyja, proizvodnja čelika stvara oko 83 milijarde eura direktne dodate vrijednosti u ekonomiji i zapošljava 330.000 ljudi.

Evropska komisija tvrdi da su mjere EU zaštitile 195.000 radnih mjesta u željezarama u 2021. godini, ali kritičari upozoravaju da su troškovi energije sada toliko veliki da je uvoz možda jeftiniji čak i uz dodatne zaštitne carine.

Zima deindustrijalizacije

Zbog poskupljenja energije, u Njemačkoj industrija čelika suočava se s dodatnih 10 milijardi eura troškova – oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja dodati i troškove zelene tranzicije EU.

“Ako nešto ne preduzmemo, u Njemačkoj prijeti zima deindustrijalizacije”, rekao je predsjednik njemačke federacije čelika WV Stahl Hans Jergen Kerkhof.

ThyssenKrupp Steel Europe smanjio je proizvodnju u njemačkim željezarama budući da njihovi klijenti oklijevaju s nabavkom pod pritiskom očekivanja recesije i visokih cijena energije koje ugrožavaju njegovu konkurentnost na globalnim tržištima.

ArcelorMittal, drugi po veličini svjetski proizvođač čelika, takođe je ugasio visoku peć u Njemačkoj, kao i one u Francuskoj, Poljskoj i Španiji, a predviđa da će njegova evropska proizvodnja u četvrtom tromjesečju biti oko 17 odsto niža nego godinu ranije.

Adolfo Ajelo, zamjenik direktora evropskog udruženja proizvođača čelika Eurofer, upozorava da bi željezare mogle da ostanu zatvorene i duže ako se energetska kriza ne riješi u kratkom roku.

To bi moglo da se bi dogoditi i drugim industrijskim sektorima koji troše puno energije, dodaje Ajelo, ističući primjer industrije drugih metala, đubriav i hemikalija.

Eurofer je saopštio da se stanje znatno pogoršalo od avgusta kada su prognozirali pad evropske potrošnje čelika od 1,7 odsto u ovoj godini i solidan oporavak u 2023. kada je prema njihovim tadašnjim procjenama trebalo da poraste za 5,6 odsto. Nova procjena trebalo bi da bude objavljena tek krajem oktobra, a direktor za ekonomske studije Alesandro Šamareli kaže da će pad u 2022. biti veći nego što se trenutno očekuje i da će biti nastavljen i u 2023.

“Slika se potpuno promijenila nakon događaja u posljednja dva mjeseca”, ističe on.

Izvor: SEEbiz

Check Also

Dolar dodatno oslabio, dok cijene nafte rastu

Vrijednost dolara prema korpi valuta na valutnom tržištu dodatno je pala, nakon što je prošle …

Leave a Reply

Your email address will not be published.