Šteta od klimatskih promjena broji se u milijardama: Na udaru nekretnine, poljoprivreda rizikuje i tri puta veće gubitke

Klimatske promjene predstavlaju veliku opasnost po svjetsku privredu, industriju i ekonomiju. Prema procjenama iznijetim u istraživanju organizacije “Climate Central” do 2050. godine nekretnine vredne 35 milijardi da budu pod vodom u Americi, dok prema drugoj studiji objavljenoj u sklopu “Race to Zero”, poljoprivredne kompanije i trgovci bi zbog klimatskih promjena mogle da izgube do 150 milijardi dolara vrijednosti do 2030. godine.

Poplavljene obale

Istraživačka neprofitna organizacija “Climate Central” sprovela je jedinstvenu studiju o porastu nivoa mora, predviđajući količinu nekretnina, zgrada i poreskih prihoda koje će stotine primorskih okruga izgubiti kako plime zahvate razvijena područja. Utvrđeno je da će oko 4,3 miliona jutara – površina skoro veličine Konektikata – biti pod vodom do 2050. godine, uključujući nekretnine vrijedne 35 milijardi dolara.

„Veće poplavne vode dosežu dalje u unutrašnjost, plaveći imanja i zgrade koje nikada ranije nisu bile poplavljene“, napisali su istraživači Climate Central, piše “Scientific American”.

Teksas, Luizijana, Sjeverna Karolina i Florida su neke američke države koje bi mogle biti posebno pogođene podizanjem nivoa vode. Procijenjuje se da bi preko 30 država u SAD-u moglo izgubiti više od 10 odsto svoje ukupne površine do 2050. godine.

Luizijana bi mogla biti posebno teško pogođena, prema izvještaju, sa 2,4 miliona hektara pod vodom do 2050. Na obali Luizijane, Terebonne Parish bi mogao da bude poplavljen 77 odsto svojih površina, potencijalno potopivši 5.700 zgrada.

U okrugu Dare na spoljnim bankama Sjeverne Karoline, na primer, 27 procenata površine će biti u opasnosti od poplava do 2050. godine, što bi potencijalno moglo da potopi nekretnine i zgrade u vrijednosti od 875 miliona dolara. Okrug Monro na Floridi Kiz mogao bi da bude poplavljen 19 odsto svojih površina, što predstavlja 700 miliona dolara u nekretninama i zgradama.

Do 2100. skoro 9 miliona hektara – površina skoro veličine Nju Hempšira – biće pod vodom, uključujući 3,2 miliona hektara u Luizijani, ili oko 3 procenta njene kopnene površine, navodi se u izvještaju. 9 miliona hektara obuhvata 300.000 zgrada i 109 milijardi dolara vrijednih nekretnina. Sve u svemu, države u Novoj Engleskoj i na obali Pacifika suočavaju se sa najmanjim potencijalnim gubitkom zemlje.

Istraživači Climate Central kombinovali su najnovije modele porasta nivoa mora koje je prošle godine objavila Međuvladina komisija za klimatske promjene sa podacima NOAA koji pokazuju nivoe obalne plime. Oni su kombinovali svoju analizu sa evidencijom poreza na imovinu kako bi utvrdili koje parcele se suočavaju sa budućom prijetnjom od poplava i kolika je vrijednost ugroženih nekretnina.

Poljoprivreda

Vrhunske poljoprivredne i prehrambene kompanije mogle bi izgubiti do četvrtine svoje vrijednosti do 2030. ako se ne prilagode novoj vladinoj politici i ponašanju potrošača vezanih za klimatske promjene, rekli su u novom izvještaju aktivisti koji su povezani sa Ujedinjenim nacijama.

Istraživanje koje će biti predstavljeno u utorak je sagledalo kako bi 40 velikih kompanija, uključujući poljoprivredne proizvođače i trgovce hranom, moglo da prođe pod scenarijima koji se nazivaju ključnim za smanjenje emisija, kao što je da vlade nameću cijene emisija ugljenika ili ako potrošači smanje potrošnju mesa.

Studija, koju je pregledao Rojters, pokazala je da bi vrijednost kompanija opala u prosjeku za oko 7 odsto do 2030. godine, što je ekvivalentno gubicima investitora od oko 150 milijardi dolara, ako ne usvoje ove nove prakse.

Studiju je objavljena u sklopu “Race to Zero”, kampanja koju podržavaju UN za rješavanje klimatskih promjena. Istraživači su koristili podatke kompanije Vivid Economics, koja je dio konsultantske firme McKinsey & Co. Izvještaj će biti predstavljen na Climate Week-u u Njujorku, nizu događaja vezanih za okupljanje svjetskih lidera u gradu.

Bekers je rekao da nalazi pokazuju važnost prethodnih poziva investitorima i kompanijama da eliminišu robu vezanu za proizvode poput stoke, palminog ulja i soje koji doprinose krčenju šuma. Više od 100 globalnih lidera prošle godine obećalo je da će zaustaviti i preokrenuti krčenje šuma i degradaciju zemljišta do kraja decenije.

Kafa je jedan od najboljih primjera značaja klime za sam uzgoj proizvoda. Smanjen prinos kafe u Brazilu, najvećem svjetskom uzgajivaču, mogao bi da izazove naglo povećanje cena kafe širom svijeta u narednim mjesecima. Prema podacima o trgovanju, fjučersi kafe porasli su za skoro 90 odsto prošle godine nakon što su suša i mrazevi uticali na brazilsku proizvodnju.

Pored Brazila, plantaže u Kolumbiji, još jednom velikom izvozniku kafe, takođe su bile pogođene vremenom vlažnijim od uobičajenog. A slična situacijaje i sa pirinčem u Indiji. Ova država je zabranila izvoz pirinča jer je smanjena njegova proizovodnja zbog obilnih monsuna.

Prema nekim procjenama, navodi Volstrit žurnal, očekuje se da će ovogodišnji prinosi na nekim farmama biti manji za 50%.

Izvor: Blic

Check Also

Berzanska cijena zlata stalno raste, potražnja veća 500 odsto

Berzanska cijena zlata stalno raste, od 2013. godine je povećana čak za 91 odsto, što …

Leave a Reply

Your email address will not be published.