Ekonomista Nurijel Rubini, koji je tačno predvidio finansijsku krizu iz 2008. godine, vidi “dugu i ružnu” recesiju širom svijeta koja bi mogla da potraje do 2023. On je takođe predvidio oštru korekciju indeksa S&P 500.
“Čak i u normalnoj recesiji, S&P 500 može pasti za 30 odsto”, rekao je Rubini, predsjednik i glavni izvršni direktor kompanije Roubini Macro Associates, u intervjuu. U “istinski tvrdom slijetanju” koje očekuje, indeks bi mogao da padne i do 40 odsto.
Rubini, kojem je predviđanje kolapsa američkog balona nekretnina između 2007. i 2008. donijelo nadimak Dr. Doom (Dr Propast), rekao je da oni koji očekuju plitku recesiju u SAD treba da pogledaju visoke stope duga korporacija i vlada. Кako kamatne stope rastu, a tako i troškovi servisiranja duga, “mnoge zombi institucije, zombi domaćinstva, preduzeća, banke, banke u sijenci i zombi zemlje će umrijeti”, rekao je on. Visok dug zemalja, kompanija i domaćinstava smanjiće i vrijednost akcija.
Smirivanje inflacije bez recesije je nemoguće
Rubini je takođe rekao da je postizanje stope inflacije od dva odsto bez teškog slijetanja za američku centralnu banku – “nemoguća misija”. Očekuje se povećanje stope od 75 baznih poena na sastanku u septembru i 50 baznih poena u novembru i decembru. Time bi stopa Feda bila između četiri i 4,25 odsto do kraja godine.
Međutim, uporna inflacija, posebno u platama i sektoru usluga, značiće da Fed “vjerovatno neće imati izbora” osim da dalje povećava kamate, rekao je on, i mogao bi da ih poveća ka pet odsto. Prema Rubiniju, inflacija će ostati visoka uglavnom zbog ograničene ponude.
Jednom kada je svijet u recesiji, Rubini ne očekuje mjere fiskalnog stimulisanja, jer vladama sa previše duga “ponestaje fiskalne municije”. Visoka inflacija bi takođe značila da “ako koristite fiskalne stimulacije, pregrijevate agregatnu tražnju”. Kao rezultat toga, Rubini vidi stagflaciju poput one iz 1970-ih i veliki dužnički problem kao u posljednjoj svjetskoj finansijskoj krizi.
Recesija će biti bolna
Rubini očekuje da će američka i globalna recesija trajati do 2023. godine, u zavisnosti od toga koliko su jaki šokovi u snabdijevanju i finansijski problemi. U krizi 2008. godine najviše su pogođena domaćinstva i banke. Ovog puta, rekao je on, korporacije i banke u sijenci poput hedž fondova, fondova privatnog kapitala i kreditnih fondova će “implodirati”. “To neće biti kratka i plitka recesija, biće ozbiljna, duga i ružna”, rekao je on.
Njagov savjet investitorima je da “prodaju akcije i uštede novac”.
Čak i dok novac izjeda inflacija, njegova nominalna vrijednost ostaje nula, “dok akcije i druga imovina mogu pasti za 10, 20, 30 odsto“. Za fiksni prihod, on preporučuje izbjegavanje dugoročnih obveznica i dodatnu zaštitu od inflacije kratkoročnim obveznicama ili obveznicama zaštićenim od inflacije kao što je TIPS.
Izvor: Bloomberg
