Slabljenje vanjskog okruženja, tržišno raspoloženje koje ukazuje na kontrakciju u industrijskom sektoru, pad povjerenja potrošača na nivoe posljednji put viđene tokom recesije 2012. donose sve veću zabrinutost da će se dio regije Centralne i Istočne Evrope suočiti s tehničkom recesijom u drugoj polovini godine, napisali su analitičari Erste-a.
“Nedavna ekonomska kretanja takođe prisiljavaju veliku reviziju rasta BDP-a 2023. u cijeloj regiji naniže, pri čemu će prosječni rast u osam zemalja ove regije pasti na 1,3 posto sljedeće godine, s prethodno očekivanih 3 odsto. Nevolje oko snabdijevanja gasom tokom nadolazeće zime samo povećavaju ionako visok nivo neizvjesnosti i zabrinutosti. Iako se nivo skladištenja plina u ovom trenutku čini umirujućim, cijena energetske sigurnosti je visoka; postoje nezanemarljivi rizici scenarija stagflacije u Evropi”, navodi se.
U odnosu na početak godine stopa inflacije veća je za 5 postotnih bodova u Srbiji, a čak 7 postotnih bodova i više u Rumuniji, Češkoj i Mađarskoj. Međutim, vrhunac inflacije tek je pred nama u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope, jer se očekuje da će troškovi stanovanja znatno porasti, a više cijene električne energije u potpunosti će pogoditi domaćinstva i preduzeća tek u narednim tromjesečjima. Vlade su intervenisale različitim oblicima antiinflacijskih programa. Uvedene politike štite najranjivije, ali ostaju proinflacijske po svojoj prirodi, brišući neke od učinaka monetarnog zaoštravanja.
Nevjerovatna inflacija, sa svojim rizicima od širih sekundarnih učinaka i zabrinutosti oko neusidrenih inflacijskih očekivanja, zaokuplja centralne banke. Dok se čini da je češka centralna banka dosegla vrhunac svog ciklusa pooštravanja na 7%, a poljska centralna banka je blizu kraja povećanja kamatnih stopa, druge će centralne banke vjerovatno nastaviti povećavati stope u bliskoj budućnosti. Osim povećanja kamatnih stopa, Mađarska centralna banka odlučila je uvesti dodatne mjere za smanjenje međubankarske likvidnosti i povećanje učinkovitosti svog transmisijskog mehanizma, očekuju u Erste-u, prenosi Indikator.ba.
Dodaju da je volatilnost takođe naziv igre za slobodno plutajuće valute CEE u trećem kvartalu 2022. Iako kretanja nijesu bila toliko izražena kao početkom godine kada je izbio rat u Ukrajini, forinta i zlot su oslabili za oko 14 odsto, odnosno 4 odsto u odnosu na kraj juna. S druge strane, kruna i lej su zabilježili blagu aprecijaciju – iako su obje imale koristi od intervencija centralne banke, posebno prva. Ubuduće će vanjska kretanja vjerovatno dominirati i opterećivati valute CEE u bliskoj budućnosti. Međutim, kako se one smanjuju, osnove ukazuju na postupno povećanje vrijednosti većine njih, ističu analitičari.
“Iako su prinosi državnih obveznica na glavnim tržištima nastavili padati prema sjeveru tokom ljeta, zbog rastućih očekivanja potrebnih ranijih i hrabrijih mjera od strane FED-a i ECB-a, prinosi na LCY obveznice korigovali su se u svim zemljama srednje i istočne Evrope osim u Mađarskoj”, zaključuju analitičari.
