Pejaković: Međunarodni standardi limitiraju plasmane bankama prema jednom licu ili grupi povezanih lica

Međunarodni standardi limitiraju plasmane bankama prema jednom licu ili grupi povezanih lica. Takođe, ima dovoljno snage da se izbori sa izazovima koji se nametnu, uključujući krizu koja može potrajati cijelu narednu godinu, kazao je za Bankar.me generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore, Bratislav Pejaković.

On je podsjetio da su od prošle godine cijene mnogih proizvoda i usluga značajno porasle, ali ne i kamate crnogorskih banaka. Za one koji su se zaduživali uz varijabilnu kamatnu stopu koja zavisi od sada rastućeg EURIBOR-a, savjetuje da se u matičnoj banci konsultuj o mogućnostima prelaska na fiksnu kamatnu stopu.

Na koji način rast kamata koje definiše Evropska centralna banka utiče na poslovanje banaka, te na način zaduživanja i otplaćivanja kredita njihovih klijenata?

Evropska centralna banka vodi monetarnu politiku EU, što znači da svojim intervencijama utiče na količinu novca u opticaju zarad ciljeva kao što su stopa zaposlenosti, nivo proizvodnje, stope rasta i cjenovne stabilnosti. Politike ograničavanja novčane ponude kod inflacija vode do povećanja kamata – i drugačiji je pristup od ekspanzivne novčane ponude, kada imamo recesiju koja vodi do smanjenja kamata.

Povećanje kamatnih stopa se očekivalo prije izbijanja pandemije COVID-19, a lockdown je to odložio do danas. Sada imamo nepovoljniju situaciju u vidu poremećaja kako sa aspekta ponude, tako i tražnje, što je novina u ekonomskim dešavanjima, a uzrokovano je ratnim dešavanjima u Evropi, poremećaja cijena energenata, osnovnih životnih namirnica, distribuciji, globalnom poremećaju proizvodnih lanaca…

Promjena osnovne kamatne stope ovdje se vezuje za EURIBOR – utiče na sve kredite koji u sebi sadrže promjenljivu kamatnu stopu koja se nadodaje na osnovnu. Podsjetio bih da su kreditna zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom u posljednjih 11 godina imala prednost kroz nižu cijenu i manje anuitete u odnosu na kredite sa fiksnom kamatom, na isti iznos zaduženja.

Kako će se kretati EURIBOR – teško je predvidjeti. U kratkoročnom periodu očekuje se da  raste, ali ukoliko nastane recesija, ipak mora doći do korekcije na dolje. A svi ukazuju da globalno ekonomija u značajnom dijelu ide ka recesiji.

Koje su očekivane promjene u bankarskom sektoru do kraja godine – od aktivnih i pasivni kamatnih stopa, do različitih naknada?

Prvo bih naglasio da uprkos rastu cijena od energenata, osnovnih životnih namirnica, građevinskih materijala, usluga, u bankarskom sektoru Crne Gore nijesmo do sada imali rast kamata. Prosječna kamatna stopa u plasmanima banaka je oko 6% na godišnjem nivou, a inflacija u odnosu na isti period prošle godine je već 15%. Imamo par banaka u sistemu koje su najavile rast naknada iz operativnih razloga i u skladu sa strategijama poslovanja, uz dvomjesečno pravovremeno obavještenje kako Regulatora tako i klijenata, gdje – naravno – žele da održe konkurentnost vrijednosti usluga.

Kreditni ugovori koji u sebi sadrže promjenljivu kamatnu stopu svakako imaju promjenu u anuitetima. Međutim, svaki klijent može poći u svoju banku da se upozna sa mogućnostima prelaska na fiksnu kamatnu stopu, šta to znači i da li mu odgovara, ukoliko to poslovna politika banke omogućava.

Da li je očekivano da klijenti banaka počnu povlačenje depozita i kojih (oročenih ili neoročenih sredstava)?

Nema nikakvog nagovještaja niti razloga za brigu. Ukupni depozita su oko 4,5 milijardi eura, uz primjetan trend rasta koji je u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio preko 600 miliona eura. To potvrđuje povjerenje klijenata u bankarski sektor. Kapital banaka je oko 590 miliona eura, što je dodatna siguranost, a imamo dodatno i Fond za zaštitu depozita sa oko 160 miliona eura, pa Fond za sanaciju banaka koji takođe pune banke. Zaključak ostavljam vama.

Tokom perioda rasta inflacije i krize kao njene posljedice, koje banke mogu imati problem s poslovanjem i zbog čega?

Nisam upoznat da niti jedna banka u sistemu ima problema zarad rasta inflacije i ekonomske krize. Banke stavljaju akcenat na podršku kvalitetnim klijentima i poštovanje procedura procjene rizika, stabilnosti, kontinuiteta rada klijenta i time otplate plasmana banke. Nivo NPL ili loših kredita jeste porastao na više od 6%, ali uz postojeće uslove poslovanja možemo reći da se drži na kvalitetnom nivou.

S obzirom na najave da će kriza na globalnom nivou trajati i tokom naredne godine, da li crnogorski bankarski sektor ima dovoljno snage da se izbori sa njom?

U skladu sa raspoloživim podacima, treba reći da – može itekako. Ukupni plasmani su na nivou većem od 3,4 milijarde eura. Banke su za sedam mjeseci ove godine odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, 74 odsto više u odnosu na 2020, i 27 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019. Uz podatke o kvalitetu i stabilnosti depozita, zaključak je da bankarski sektor u Crnoj Gori ima dovoljno kondicije, snage da se izbori sa izazovima koji se nametnu.

Da li je tačno da crnogorske banke, prije svega četiri najveće (CKB, NLB, Erste i Hipotekarna) nemaju kapacitet da izađu u susret želji države da se kod njih zaduži za 350 miliona eura? Zbog čega?

Pitanje je negativno sugestivno bez osnova, što ukazuju i prethodni odgovori. Pokazatelji poslovanja i iskazi Regulatora o stanju bankarskog sistema. Svi pokazatelji bankarskog sistema su na zavidno visoko kvalitetnom nivou u ovom trenutku, što kroz poštovanje međunarodnih standarda poslovanja želimo da zadržimo zarad naših klijenata – prevashodno depozitara – a u konačnom i stabilnosti sistema.

Izloženost crnogorskih banaka prema državi je oko 900 miliona eura, iskazano kroz dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i kredite koje kod banaka imaju penzioneri i zaposleni u javnoj upravi.

Međunarodni standardi limitiraju plasmane bankama prema jednom licu ili grupi povezanih lica. Tako je i u poslovanju sa državom. Banke nemaju problem u plasiranju državi i iz bilansnih razloga, gdje se ovi plasmani tretiraju bezrizičnim, odnosno gdje se ne izdvajaju rezervacije u skladu sa rizikom.

Bankar.me