Vlada se kod domaćih banaka može zadužiti najviše do 150 miliona eura, jer su one već previše izložene prema državi i ne očekuju da će se javne finansije uskoro stabilizovati, potvrdilo je Pobjedi više izvora iz bankarskog sektora.
Rebalansom budžeta, koji je Vlada utvrdila u utorak, predviđeno je da se država do kraja godine zaduži 350 miliona eura. Novac će, prvi put u posljednjih deset godina, biti iskorišćen za tekuću potrošnju, a ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će se zadužiti emitovanjem državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane sa domaćim bankama.
DUGOVI 900 MILIONA
Više bankara Pobjedi je juče reklo da je ukupna izloženost crnogorskih banaka prema državi 900 miliona eura, te da će biti nemoguće od njih pozajmiti 350 miliona eura. U tih 900 miliona eura bankari uračunavaju dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i kredite koje kod banaka imaju penzioneri i zaposleni u javnoj upravi.
Prema informacijama našeg lista, četiri najveće banke u zemlji – CKB, NLB, Erste i Hipotekarna – teško će skupiti i 150 miliona da pozajme Vladi, čak i uz pomoć matičnih banaka. Hipotekarna banka može Vladi pozajmiti 20 miliona eura, NLB odbija da kreditira državu jer ih optužuju za utaju poreza, Erste banka dostigla je limit kreditiranja, a na granici je i CKB. Nije isključena mogućnost da će Vlada o zaduženju pregovarati direktno sa mađarskom OTP grupom.
Bankari kažu da ih je Damjanović kontaktirao u avgustu kako bi testirao njihovo raspoloženje u pogledu investiranja u državne obveznice, nakon čega se odlučio za emitovanje zapisa. Taj kratkoročni izvor finansiranja budžeta posljednji put je korišćen 15. jula 2020. u mandatu Darka Radunovića, ministra finansija iz redova DPS-a. Emitovanje zapisa ukinuo je Milojko Spajić jer se na početku mandata zadužio 750 miliona eura, pa je prošla godina bila prva u posljednjih 12 u kojoj Ministarstvo finansija nije izdavalo zapise. Po pravilu, kratkoročno zaduživanje jeftinije je od dugoročnog, pa se država emitovanjem zapisa ranije u prosjeku zaduživala po cijeni od 0,75 odsto godišnje. Sada se, tvrde bankari, može očekivati kamata na šestomjesečne zapise od jedan ili dva odsto.
– Država će, ako izda zapise, imati šest mjeseci da vrati novac bankama, ali je pitanje odakle će da ga vrate – kazao je juče Pobjedi jedan od bankara.
OBVEZNICE REPER
Govoreći o tome kakve kamate Vlada može očekivati za kredite kod domaćih banaka, izvori iz bankarskog sektora su kazali da će one biti od šest do osam odsto.
– Cijena obveznica postala je reper države i za ostala zaduženja, pitanje je može li uopšte doći do posla, a kamate su druga priča – rekao je izvor Pobjede.
Državne obveznice trenutno se prodaju po cijeni od 72,28 eura, što je blizu istorijskog minimuma. Njihova cijena juče je pala 1,42 odsto, a za godinu su izgubile četvrtinu vrijednosti. Ukoliko bi se Vlada, umjesto kod domaćih banaka, zadužila na inostranom tržištu emitovanjem obveznica, kamata ne bi bila niža od osam odsto.
Bankari ukazuju da država može pregovarati i sa nekom od banaka u regionu koja nema sjedište u Crnoj Gori ili eventualno sa Evropskom investicionom bankom, koja je nedavno podržala Ukrajinu.
– U ovom trenutku pitanje nije šta Vlada hoće, nego šta može – zaključio je juče jedan izvor Pobjede.
IZBJEGNUT MMF
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, aranžman sa MMF-om je bio dogovoren, ali je Vlada u posljednjem trenutku odlučila da odustane od njega. Bankari smatraju da je aranžman sa MMF-om jedini način da država izbjegne slom javnih finansija i stane na kraj partijskom zapošljavanju. Damjanović je tokom jula obavio neformalne razgovore sa predstavnicima te međunarodne institucije, tokom posjete njihove misije Podgorici, a juče je kazao da aranžman nije u planu za ovu i narednu godinu.
– Sa MMF-om je bilo preliminarnih razgovora u kontekstu saradnje. Što se tiče ove godine, nema planova bilo kakvog aranžmana sa MMF-om, što se tiče naredne godine takođe nema takvih planova, kao što nema planova ni sa obveznicama za 2023. godinu – rekao je juče Damjanović za Radio Crne Gore.
Potvrdio je da su počeli neformalni razgovori sa domaćim bankama o zaduženju, navodeći da će se nakon usvajanja rebalansa stvoriti formalni uslovi za razgovore. Skupština će o rebalansu raspravljati na sjednici 28. septembra.
