Kijev

Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost: Da rat sada stane, vraćala bi dugove do 2077.

Budžetski deficit Ukrajine od marta ove godine u prosjeku iznosi pet milijardi dolara mjesečno.

Kreditni dug se rapidno uvećava a pomoć koja stiže je nedovoljna, piše Politika.

Ukrajinski deficit budžeta je veliki i u opasnoj zoni. Analize stanja to govore. Upozorenja su sve glasnija i stižu sa svih strana.

Pomoć zapadnih država Ukrajini od februara ove godine iznosi 18 milijardi dolara i nije dovoljna da se pokrije mjesečni deficit od pet milijardi dolara, izjavio je ministar finansija Ukrajine Sergej Marčenko, na međunarodnoj konferenciji u Minhenu.

Ministar je istakao da će, prema ocjenama Svjetske banke, u narednih 18-36 mjeseci Ukrajini za pripreme za zimu, žetvu, remont puteva, socijalne izdatke biti potrebno 105 milijardi dolara.

Ovih 105 milijardi je tri puta više od prihoda budžeta u 2021. godini. I to još u granicama od prije početka sukoba.

Ukrajina nema novca da isplati svoj javni dug i pod određenim okolnostima postoji rizik da se pretvori u zauvjek dužnu zemlju, rekao je Džefri Taker, saradnik Fondacije za ekonomsko obrazovanje, mnogo prije “sudara” sa Rusijom.

Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, budžetski deficit zemlje od marta ove godine u prosjeku iznosi pet milijardi dolara mjesečno.

Oleg Ustenko, savjetnik predsjednika Ukrajine za ekonomska pitanja, ranije je rekao da bi do kraja godine budžetski deficit mogao da dostigne 50 milijardi dolara u okviru programa makrofinansijske pomoći EU.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da će budžet za sljedeću godinu biti ratni i da će za odbranu biti izdvojeno 27,4 milijardi dolara.

Zelenski je u obraćanju rekao da će socijalne obaveze, poput isplate penzija, biti potpuno pokrivene, i dodao da će se troškovi koji nisu esencijalni morati da se umanje koliko je moguće.

„Jasno je da će ovo biti budžet zemlje koja je u ratu. Najviše će sljedeće godine ići na sektor bezbednosti i odbrane. To će biti prioritet”, naglasio je Zelenski.

Ukrajini je potrebno 750 milijardi dolara za trofazni plan rekonstrukcije nakon ruske invazije, izjavio je nedavno ukrajinski premijer Denis Šmihal na međunarodnoj Konferenciji za obnovu Ukrajine u Švajcarskoj.

Ukrajinski premijer je rekao da bi glavni izvor finansiranja tog plana bila sredstva zaplijenjena od ruskih oligarha.

Evropska investiciona banka (EIB), kreditni ogranak Evropske unije, predložila je da finansijska struktura koja je prije korišćena za pomoć tokom pandemije, bude model za finansiranje obnove Ukrajine u iznosu do 100 milijardi eura.

Evropska unija planira da dodijeli 500 milijardi eura finansijske pomoći Ukrajini kako bi joj pomogla da oživi ekonomiju. Evropska komisija traži opcije finansiranja, kao što su grantovi i zajmovi, prenio je TAS.

Sve u svemu, Ukrajina je izgubila finansijsku nezavisnost jer ne može da ispuni svoje obaveze prema građanima bez pomoći Zapada, mnogi to tvrde.

Prikupljeni porezi čine samo 40 odsto budžeta zemlje, a od toga više od 60 odsto odlazi na vojsku.

U nedavnom intervjuu za “RBK Ukrajina”, ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko rekao je da će budžet za narednu godinu biti „izuzetno neizvjestan” zbog „ratnih uslova”.

Kijev navodi da mu je potrebno pet milijardi dolara mjesečno i to očekuje kao pomoć zapadnih sponzora. Međutim, biće tu još potrebno dodatnih četiri milijarde dolara mjesečno u naredna tri mjeseca da bi se pokrili troškovi hitnog smještaja i popravke stanova za milione ljudi, kao i da se finansiraju osnovni minimalni prihodi za one koji su ostali bez posla.

Prekomorski kreditori Ukrajine podržali su zahtev Kijeva za dvogodišnje zamrzavanje isplate gotovo 20 milijardi dolara u obveznicama što će omogućiti da Ukrajina izbjegne opasnu neredovnost u otplatama dugova.

Skoro sedam mjeseci od početka rata u Ukrajini, bez nagovještaja da će mirovni sporazum ili prekid vatre biti uskoro postignuti, povjerioci 75 posto neriješenog, aktivnog dugovanja Ukrajine, morali su da pristanu na zahtjev Kijeva da se odlože isplate.

Rješenje su podržale i vlade najvećih zapadnih zemalja kao i najizloženiji investicioni fondovi.

Kako bi se izbjegao tehnički bankrot, Ukrajina je poveriocima ponudila dodatne kamate na zamrznuta sredstva. Kako će se sve na kraju završiti, ne usuđuje se niko da prognozira.

Od početka sukoba Ukrajina od zapadnih zemalja dobija vojnu pomoć vrijednu desetine milijardi dolara, a tako će se i nastaviti. Čelnici grupe G7 su objavili kako će nastaviti da šalju pomoć “dokle god to bude potrebno”.

Najveći pojedinačni iznos do sada je 40 milijardi dolara, koje je Amerika namijenila Ukrajini u sklopu “Zakona o zajmu i najmu” koji je do sada bio aktiviran samo za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad su SAD u više od 30 savezničkih zemalja poslale oružje i vojnu opremu u ukupnoj vrijednosti od tadašnjih 50 milijardi dolara.

Iako se naširoko misli da će ta američka pomoć Ukrajini biti besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni ta pomoć iz Drugog svjetskog rata nije bila besplatna.

Da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uslove o počeku i roku isplate, posljednju ratu Kijev će otplatiti tek 2077. godine. A to je po svim današnjim mjerilima daleka i neizvjesna budućnost.

Check Also

IRF čvrsto posvećen razvoju preduzetništva mladih u biznisu

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović je sa saradnicima posjetila Kancelariju za saradnju mladih …

Leave a Reply

Your email address will not be published.