Evropa za pola godine ostala bez 83 milijarde dolara iz investicionih fondova

Dodajte komentar

Rat, neizvjesna zima ispunjena “racionalizacijom energije”, dolazeća recesija i novo pooštravanje monetarne politike ECB samo gomilaju izazove pred Evropskom unijom.

Investitori su svakako zabrinuti – menadžeri imovine izvukli su 3,4 milijarde dolara iz evropskih berzanskih fondova u sedmici do 7. septembra, čime su ukupni odlivi u proteklih šest mjeseci dostigli 83 milijarde dolara, piše Deutsche Bank AG pozivajući se na podatke EPFR Global.

Među onima koji bježe su BlackRock i najveći menadžer imovine u regionu Amundi. U isto vrijeme, analitičari Bank of America i JPMorgan Chase & Co smanjili su prognoze na kraju godine za indekse na evropskim berzama Stoxx 600 i Euro Stoxx 50, prenosi Bloomberg.

Nevolje u Evropi posebno su postale akutne posljednjih mjeseci, jer recesija prijeti, baš kada centralna banka EU kreće u agresivnu kampanju da ukroti inflaciju. Rusko zaoštravanje isporuke gasa Zapadu pogoršava energetsku krizu koja bi mogla dovesti do racionalizacije ove zime.

To već primorava vlade koje pate od deficita energenata – među kojima pojedine već imaju odnos duga prema BDP-u od oko 150 odsto – da kopaju dublje u kasu za stotine milijardi da plate predložena ograničenja cijena. Za to vrijeme, zajednička valuta pada na najniže vrijednosti u odnosu na dolar u posljednje dvije decenije.

“Mjesecima smo očekivali recesiju u Evropi, s obzirom na energetsku krizu, ali ne mislimo da su akcije to u potpunosti procijenile“, rekao je Wei Li, glavni globalni strateg za investicije BlackRocka sa sjedištem u Londonu.

Zaista, vodeći evropski berzanski indeks je u padu samo 14 odsto u 2022. godini, nadmašujući američku referentnu vrijednost i MSCI svjetski indeks, jer ubira prednosti slabe valute koja izvoz čini konkurentnijim i otpornije sezone zarada u drugom kvartalu.

Ipak, dok se kontinent suočava sa onim što je Finska opisala kao “trenutak u energetskoj industriji ekvivalentan slomu banke Lehman Brothers“, sve su glasnija upozorenja da će potpuno zavrtanje ruskog gasa gurnuti region u recesiju. Prognoze među ekonomistima za recesiju u euro zoni u narednoj godini se povećavaju svakog meseca od januara, do 60 odsto u avgustu.

Primjera radi, stratezi Citigroup očekuju niz sniženja kreditnih rejtinga u narednih nekoliko mjeseci, dok njihove kolege iz Morgan Stanleya upozoravaju da će se profitne marže suočiti sa najvećim padom u više od decenije.

„Predstojeće usporavanje privrede će nesrazmjerno pogoditi evropske akcije, čak i kada visoka inflacija bude smanjila potencijalne prinose na obveznice“, kaže strateg Bank of America Milla Savova, čiji je tim u avgustu dodatno snizio jednu od najpesimističnijih prognoza za indeks Stoxx 600.

Njemačka, sa svojom velikom izloženošću nestašicama gasa i cikličnim industrijama, postala je omiljena meta za trgovce takozvanim kratkim pozicijama (short selling), koje se graniče sa spekulativnim radnjama. Investitori su stalno gomilali kratke pozicije na njemačkim obveznicama dok se prinosi kreću blizu najvišeg nivoa u posljednjih deset godina.

Evropska centralna banka je u četvrtak podigla kamatne stope za istorijskih 75 baznih poena i obećala „nekoliko“ daljih povećanja za zonu eura od 19 zemalja.

Sve u svemu, situacija sa finansijskim sredstvima u Evropi izgleda mračnije nego u drugim djelovima svijeta. Menadžeri imovine su ove godine dodali 166 milijardi dolara globalnim berzanskim fondovima, navodi Deutsche bank, dok je evropski saldo u minusu.

Posljednji put kada je novac istekao iz Evrope sličnom brzinom bilo je tokom šest mjeseci do juna 2019. godine, kada su investitori povukli 80 milijardi dolara iz evropskih akcija, ali sa tom razlikom da se istovremeno skoro 200 milijardi dolara takođe povlačilo iz berzanskog trgovanja širom svijeta.

Evropska tržišta su čak izgubila povjerenje nekih od svojih najupornijih sljedbenika. Francuski fond Amundi, koji upravlja imovinom od oko dva biliona eura, posljednji je u nizu koji je saopštio da je vrijeme da se smanji izloženost kapitalu i odabere defanzivnija strategija, posebno kada su u pitanju evropske hartije od vrijednosti.

„Postoje opcije koje favorizuju SAD u odnosu na Evropu. Evropa je više izložena stagflatornom šoku koji je pogoršan geopolitičkim tenzijama i oslanjanjem regiona na uvoz ruske energije“, rekao je zamjenik direktora za informacione tehnologije Amundija Matteo Germanno.

Izvor: Bloomberg.com/Biznis.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *