Tipično evropsko domaćinstvo u 2023. godini potrošiće čak 500 eura mjesečno na račune za energiju, što predstavlja više nego trostruko povećanje u odnosu na troškove 2021, kada su prosječni računi za energiju iznosili 160 eura, piše Jutarnji list.
Ukupni izdaci za račune za energiju širom kontinenta, procjenjuje istraživački tim Goldman Sachsa, porašće za dva biliona eura. Ali, projekcija se zasniva na vjerovatnoći smanjivanja dotoka ruskog gasa u Evropu, ali ne i potpunog zatvaranja. U tom slučaju, međutim, mjesečni računi za energiju mogli bi dosegnu čak 600 eura.
“Tržište nastavlja da podcjenjuje dubinu, širinu i strukturne posljedice krize. Vjerujemo da će one biti još dublje od naftne krize 1970-ih”, napisali su ovih dana analitičari Goldman Sachsa.
Hitno ograničenje veleprodajne cijene plina koje preporučuje EK, smatraju da bi moglo evropskim domaćinstvima da donese godišnju uštedu na energiji od oko 650 milijardi eura, ali porodice će vjerovatno i dalje biti opterećene ekstremnim računima.
“Ograničenje cijena ne bi u potpunosti riješilo problem priuštivosti: povećanje računa za energiju i dalje bi bilo veće od 1,3 biliona ili oko 10 posto BDP-a”, napisali su.
Kako bi se izbjegle najgore posljedice energetske krize, savjeta i preporuka nosiocima političkih odluka ne nedostaje, ali ono u čemu su svi saglasni jeste značaj dodatnog ulaganja u obnovljive izvore energije – hidroenergiju, solarnu energiju, vjetar, pa čak i nuklearnu energiju. Takvo ulaganje do kraja ove decenije, smatraju u Goldman Sachsu, moglo bi da dovede do pada cijena energije od 75 odsto u poređenju s trenutnim nivoima, ali i održi stabilnim buduće troškove energije. Međutim, za dobijanje dozvola i izgradnju infrastrukture potrebni su vrijeme i novac.
U jednom od najmračnijih upozorenja dosad, belgijski premijer Aleksander De Kro je rekao da Evropu čeka pet do deset teških zima.
Izvor: Jutarnji.hr
