U Crnoj Gori se na dnevnom nivou proizvede između 200 i 250 hiljada litara mlijeka od čega mljekare otkupe svega sedamdesetak hiljada. Taj podatak uliva sigurnost da se mogu obezbijediti potrebe za mliječnim proizvodima – poručio Dragoljub Nenezić
Zabrana izvoza mlijeka koja je ovih dana sprovedena iz pojedinih država okruženja daje jasne znake da Crna Gora mora da počne da misli na sebe i na svoju proizvodnju, te da pruži ruku domaćim farmerima kako ne bismo ostali bez osnovnih životnih namirnica.
Kako je za Portal Analitika kazao stočar iz Nikšića Dragoljub Nenezić, po podacima Poljoprivrednog klastera, Crna Gora ima dnevnu proizvodnju na nivou 200.000 do 250.000 litara mlije. Mljekare, kako dodaje, dnevno otkupe 70tak hiljada litara pa neotkupljeno ostane blizu 150.000.
Na istom zadatku u jednom timu
“Taj podatak uliva nam sigurnost i vjeru da se mogu obezbijediti potrebe za mlijekom i mliječnim proizvodima. Samo treba još intenzivnije raditi, probuditi poljoprivredne proizvođače raznim stimulativnim mjerama i da se okrenemo prerađivačima mlijeka”, kazao je Nenezić.
Kako dodaje, prerađivači mlijeka trebali su da budu motor razvoja stočarske proizvodnje, ali se to nije desilo.
”I ove godine smo pričali da je otkup mlijeka pao za deset odsto, da male farme nestaju. Nismo naišli na razumijevanje. Svi su mislili da samo na sebe mislimo. Danas smo došli u situaciju da moramo svi dugoročno da razmišljamo i da se manemo sopstvenih interesa’’, poručuje Nenezić.
Stava je da je potrebno da svi budu dio zajedničkog tima.
”Treba da budemo na istom zadatku i u jednom timu. Da dugoročno planiramo i siguran sam da će za kratko vrijeme mnogo toga pozitivnog isplivati na površinu. Imali smo sličnih kriznih situacija, od svinjskog gripa, velikih poplava i snjegova kada je Crna Gora bila odsječena… Tada su takođe poljoprivredni proizvođači dali značajni doprinos. Donirali su i u vrijeme korone i finansijski pomagali kroz sistem otkupa. Siguran sam da se država može osloniti na poljoprivredne proizvođače, oni su tu uvijek da rade za naše građane”, kazao je Nenezić.
Proizvodni potencijal
Naš sagovornik poručuje da proizvodni potencijal postoji.
“Siguran sam da poljoprivredni proizvođači, stanovništvu Crne Gore i svima koji dolaze ovdje u toku turističke sezone, mogu obezbijediti potrebe ne samo mlijeka već i mesa – jagnjećeg, goveđeg, pilećeg, te jaja, voća, povrća. Mora se voditi pametna poljoprivredna politika. Država mora stati iza poljoprivrede svoje zemlje i u komunikaciji sa NVO sektorom moglo bi dosta toga da se uradi čime bi stanovništvu obezbijedili kvalitetne, cjenovno kompetentne i zdravstveno bezbjedne proizvode”, ističe Nenezić.
Kako je naglasio, Poljoprivredni klaster uputio je Ministarstvu poljoprivrede devet inicijativa za koje smatraju da mogu biti od posebnog značaja za poljoprivredu Crne Gore.
”Nismo u potpunosti zadovoljni odgovorima koje smo dobili jer smo tražili konkretne mjere, tako da je Ministarstvo upoznato. Manjak finansijskih sredstava nije dao mogućnosti da se usred sezone o tome radi, ali vjerujemo da će sve to uključiti u naredni budžet”, naveo je on.
EU dugoročno planira, kod nas od godine do godine
Stanje se, ukazuje naš sagovornik, ne može popraviti za kratko vrijeme.
”Tu mora biti kontinuirano ulaganje, proizvođač mora biti siguran u smislu da zna šta ga očekuje. U Evropskoj uniji se usvaja budžet za poljoprivredu koji je definisan na sedam godina tako da oni znaju šta će se dešavati. Kod nas to ide od godine do godine. I evo ni sada ne znamo kakve će subvencije i premije biti sljedeće godine i koliko će sredstava biti uloženo u poljoprivredu. Sve to zavisi od brojnih faktora, između ostalog i političkih, ali mora postojati jasna opredijeljenost države”, zaključuje Nenezić.
Izvor: Portal Analitika
