Bankarski sektor je najstabilniji dio crnogorske ekonomije jer je ostao imun na političke uticaje, kazao je juče Pobjedi predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke Esad Zaimović.
I dok je kriza izazvana pandemijom tektonski potresla domaću ekonomiju, a rat u Ukrajini, rastuća inflacija i politička nestabilnost je dodatno dotukli, bankarski sektor, u kojem su deset stranih i jedna domaća banka i dalje uspješno odolijeva izazovima. U prilog tome idu zvanični podaci prema kojima su likvidnost, solventnost i kapitalizovanost banaka iznad zakonskih minimuma, nekvalitetnih kredita je malo, dok su depoziti na istorijskom nivou.
Mandat guvernera
Razloge za to u Centralnoj banci (CBCG) vide u adekvatnom upravljanju rizicima, unapređenju regulatornog okvira, njihovim privremenim mjerama i opreznosti građana i privrede u trošenju štednje. Međutim, Zaimović, bankar sa dugogodišnjim iskustvom, vjeruje da su banke stabilne jer je izbjegnuto miješanje političara u njihovo poslovanje.
-Slažem se da je bankarski sektor najstabilniji dio ekonomije, čemu svjedoče svi podaci o pozitivnom poslovanju banaka. Guverner i Savjet CBCG rade profesionalno, a CBCG je nezavisna institucija. Nadamo se da će tako ostati i nakon isteka mandata aktuelnog guvernera, rekao je Zaimović juče Pobjedi.
Mandat guvernera CBCG Radoja Zugića ističe 15. oktobra, o čemu je ta institucija već obavijestila predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Guvernera imenuje Skupština, na prijedlog predsjednika države. Zakonom o CBCG, član 49, stav 2, predviđeno je da se guverner imenuje na šest godina, najviše dva puta uzastopno. Iz toga proizilazi da Zugić ima pravo na još jedan mandat, budući daje prije imenovanja 15. oktobra 2016. godine obavljao posao ministra finansija i savjetnika predsjednika. On je prethodno dvije godine bio na dužnosti guvernera CBCG, od 2010. do 2012. Zaimović kaže da se bankari plaše da bi pri izboru novog guvernera mogla preovladati politička kombinatorika.
-Ona u prethodne dvije godine nije dala nikakav rezultat u svim drugim institucijama, već je partijskim zapošljavanjem izazvala loše posljedice koje trpi cijelo društvo. Ako dozvolimo da pozicija guvernera bude
predmet političke trgovine, biće privilegovanih i manje privilegovanih banaka, poručio je Zaimović.
Standardi
Na pitanje Pobjede kako je bankarski sektor uspio da ostane stabilan, ali i ojača u prethodne dvije godine, u CBCG su odgovorili daje više razloga koji su tome doprinijeli.
-U trenutku pandemijskog šoka, zatečeno stanje banaka je bilo dobro, prevashodno zahvaljujući adekvatnom upravljanju rizicima nakon krize iz 2008, snaženju otpornosti kroz unapređenje regulatornog okvira, kao i usaglašavanju sa regulativom EU. Koeficijent adekvatnosti kapitala u posljednjih pet godina je u prosjeku iznosio 18 odsto. Posljednji raspoloživi podatak -18,9 odsto iz juna ove godine, potvrđuje stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori, naveli su iz CBCG.
Osim dobrog stanja, bankama su pomogle i privremene mjere vrhovne monetarne institucije koje su ublažile negativni uticaj pandemije i trenutne neizvjesnosti zbog globalnih rizika, te spriječile materijalizaciju rizika u poslovanju.
-Prema ocjenama MMF-a, mjere podrške CBCG prema pojedincima, kompanijama i finansijskom sektoru, pomogle su da se izbjegne ozbiljnija recesija i ublaže dugoročni negativni efekti, ukazali su iz CBCG, naglašavajući daje bankama pomoglo i to što su stanovništvo i privreda oprezni u trošenju štednje.
-Bilježi se visok nivo štednje u bankama, što je doprinijelo ublažavanju negativnih uticaj a. Depoziti u bankama su na istorijskom maksimumu u iznosu od četiri milijarde i 611 miliona eura, na nivou od 87 odsto BDPa i predstavljaju najzdraviji amortizer neizvjesnosti, ocjenjuju u CBCG.
Razlog za stabilnost bankarskog sektora u Udruženju banaka (UBCG) vide i u praktikovanju međunarodnih standarda poslovanja.
-Korporativno upravljanje, jake procedure kojima je definisan posao i odgovornost svakog službenika, supervizija i etika poslovanja koja se sprovodi. Banke vrlo brinu o svojim kvalitetnim klijentima, jer uz njihov rast, raste i sama banka. Ako dođe do ljudske greške, to saniraju banke, bez negativnog uticaja na klijente, rekao je Pobjedi Bratislav Pejaković, generalni sekretar UBCG.
On podsjeća da su aktivni Fond za osiguranje depozita, koji raspolaže sa 157 miliona eura i garantuje povraćaj do 50.000 eura štednje, i Sanacioni fond za banke sa problemima u poslovanju.
-Jednostavno rečeno, ukoliko i dođe do problema u nekoj banci, imamo mehanizme na sistemskom nivou da amortizujemo i dovedemo u red njeno poslovanje. Sve ove aktivnosti pojedinačno i ukupno utiču na povjerenje koje ukazuju klijenti, rast depozita i stabilnost bankarskog sektora, smatra Pejaković.
Rizici prisutni
I pored dobrog trenutnog stanja, u CBCG ukazuju da ekonomska kriza nije jednokratan izazov, te da su ranjivost i rizici stalno prisutni i potencijalno uvijek može doći do njihove materijalizacije.
-Usljed značajnih ekonomskih izazova u narednom periodu, CBCG ukazuje na prisustvo rizika koji mogu uticati na bankarski sektor i dovesti do materijalizacije pojedinih rizika, naročito ako se uzme u obzir produženi uticaj konflikta u Ukrajini, rast cijena i ograničenja u lancima snabdijevanja. Ovi rizici dodatno mogu biti naglašeni potencijalnom materijalizacijom fiskalnih rizika u zemlji i povećanim finansijskim rizicima zbog očekivanog poskupljenja izvora finansiranja, ističu u CBCG, dodajući da potencijalne ranjivosti nadziru svakodnevno.
Naredne dvije godine izazovne
Pejaković navodi da su uslovi poslovanja banaka u Crnoj Gori složeni, a posebno napominje da je na kraju avgusta u blokadi bilo 19.320 računa preduzeća i privrednika zbog milijardu eura duga.
-Kreditni rejting i rizik zemlje nije na nivou na kojem bismo željeli da bude, što se odražava na cijenu zaduživanja, ali i na kamatne stope u plasmanima kreditnih institucija. U poplavi poskupljenja, primjetno je da banke još imaju znatno niže kamate od priznate inflacije koja je 13,5 odsto na godišnjem nivou, navodi Pejaković, koji je ipak optimista po pitanju uticaja ekonomske krize na poslovanje banaka.
-Prošli smo i turbulentnija vremena, ekonomski izazovnija, sa ratom u okruženju i sankcijama. Sljedeće dvije godine će biti pojačano izazovne, a onda očekujem povoljnija kretanja, zaključio je Pejaković.
Izvor: Pobjeda
