Na pad državnih obveznica uticali su rat u Ukrajini i unutrašnji uticaji, odnosno politička nestabilnost i loš ekonomski sistem, što dovodi do pada kreditnog rejtinga, istakao je u razgovoru za “Dan” finansijski analitičar Oleg Filipović.
– Od kada je krenuo rat, odnosno u prve dvije sedmice, došlo je do izlaska gotovo dvije milijarde sa frankfurtske berze, odnosno transfer tog novca i kapitala na njujoršku berzu, što prema procjenama znači da će do kraja rata preko 20 milijardi sa evropskog tržišta biti transferovano na američko finansijsko tržište – ističe Filipović.
Prema njegovim riječima, u obveznice obično investiraju banke, druge države i jaki investicioni fondovi.
– Zbog rata u Ukrajini, dolazi do izvlačenja novca i transfera na sigurna tržišta. Zbog pada kreditnog rejtinga i konstantnog zaduživanja, a investitori puštaju obveznice u prodaju ne bi li izvukli svoj uloženi kapital. U narednom periodu možemo da očekujemo još veći pad, iako su one sada na interes nešto iznad četiri odsto, što je ozbiljan interes, ozbiljna zarada, a investitori vole u to da investiraju, jer im je država garant da će im biti isplaćena ta vrijednost – ističe Filipović.
U narednom periodu može se očekivati dodatan pad i mora se priznati da interesovanje za crnogorske obveznice skoro da ne postoji.
– Čim nema interesovanja, cijena ide dolje, a do kojih granica može padati u odnosu na nominalnu vrijednost, pitanje je. Nisam optimista, ali smatram da treba da napravimo generalnu strategiju finansijskog tržišta, izmijenimo Zakon o tržištu kapitala, odnosno da bude na usluzi i državi i investitorima. Zašto na crnogorskom tržištu nema crnogorskih obveznica, zašto se ne pojavljuju ozbiljni igrači na našem tržištu, i na taj način da razvijemo finansijsku industriju – kaže Filipović.
Ipak Filipović navodi da pad obveznica nije problem samo Crne Gore.
– Cijene obveznica i mnogo ozbiljnijih igrača i finansijskih institucija i to na gotovo svim svjetskim tržištima. Ništa lijepo po tom pitanju nam ne slijedi, ali nije ljepše bilo ni ranije. Po ovoj cijeni jeftinije je zadužiti se kod nekih banaka. Kad izlazite na berzu želite da dođete do novca po jeftinijoj cijeni nego kod banaka, ili Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). To znači da kada 2027. godine dođe do roka naplate, vi morate isplatiti glavnicu. Nepovoljna varijanta bi bila režim sa MMF-om, koji ne daje novac ukoliko ne promijenite politiku javnih finansija. Ipak su zahtjevi MMF-a, ukoliko bi se ušlo u taj aranžman, realni, jer je situacija sa glomaznim državnim aparatom ozbiljan problem. Najveći trošak u Crnoj Gori je trošak javne uprave, i ne postoji drugi veliki trošak – zaključio je Filipović.
Poslednje obveznice emitovane u mandatu prošle vlade
Ozbiljnih finansijskih igrača na našem tržištu nema jer nemamo sposobnih ljudi koji će ih dovesti, kao i loš Zakon o hartijama od vrijednosti.
– Mi nemamo tržište novca, i moramo mijenjati Zakon o hartijama o vrijednosti, definišemo ulogu fondova, podijelimo fondove jer prema postojećem imamo specijalne investicione, odnosno privatizacione. Ako država emituje obveznice, treba provjeriti kako se došlo do određenog iznosa, odnosno ko je radio procjenu cijene. Poslednje obveznice su emitovane za vrijeme prethodne vlade, čuvenih 750 miliona, od kojih je oko 350 miliona otišlo na pokrivanje obaveza za autoput, a ostatak u rezervu. One su emitovane po cijeni od 2,60 odsto – navodi Filipović.
