Nedjelja kada kamate (ponovo) idu gore

Nedjelja pred nama donijeće mnogo bure na bankarskom tržištu. Evropska centralna banka odlučivaće u četvrtak o daljem povećanju kamatnih stopa, a novi rast kamata očekuje se uskoro i u SAD, na sastanku Federalnih rezervi 20. i 21. septembra.

Ekonomisti su i dalje podijeljeni u mišljenjima kako će najnoviji skok kamatnih stopa uticati na privredu, odnosno koliko će povećati opasnost od moguće recesije, ali bankari tvrde da je ovo trenutno najoptimalnije rješenje u borbi sa galopirajućom inflacijom.

Očekuje se da će godišnji rast cijena eurozone u avgustu dostići vrijednost od 9,1 procenta, u odnosu na inflaciju od 8,9 odsto u julu, procijenio je prošle nedjelje Zavod za statistiku Evropske unije (Eurostat). To je znatno iznad cilja Evropske centralne banke (ECB) od dva odsto, pa će najnoviji podaci vjerovatno pojačati pritisak na ECB da agresivno poveća kamatne stope na predstojećem sastanku.

Navodno je jedina dilema pred predsjednicom ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) i njenim kolegama u Frankfurtu – da li povećati ključnu kamatu za 50 ili 75 procentnih poena. Ipak, čini se da je ta odluka o stepenu zaoštravanja monetarne politike samo maska koja krije čitav niz izazova.

Narušena i neujednačena ekonomija eurozone opterećena je krizom snabdevanja energentima, posljedično istorijskim šokom inflacije i predstojećom opasnošću od naknadne recesije. Ti izazovi su postali još akutniji kada je u petak ruski Gazprom saopštio da će njegov ključni gasovod ostati zatvoren na neodređeno vreme, piše Bloomberg.

Evropski bankari se takođe bore sa slabošću eura, podstaknutom posljedicama agresivnog zaoštravanja u SAD, i znaju da svaki pokušaj ECB da to nadoknadi povećanjem troškova zaduživanja narušava fiskalnu stabilnost slabijih članica, kao što je na primer Italija.

Ekomomisti smatraju da je posao Kristin Lagard trenutno teži od zadatka njenog američkog kolege Džeroma Pauela (Jerome Powell).

Odluka koja se očekuje u četvrtak vjerovatno je manje komplikovana od julske, ali nema ništa manje posljedica. Eventualno povećanje od 75 baznih poena ovog puta bi za investitore značilo još veću hitnost u borbi sa rastućim cijenama.

Podsjetimo, Evropska centralna banka je u julu prvi put posle 11 godina podigla ključne kamate za 0,5 odsto, pa su tako kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju od 27. jula dostigle vrijednost od 0,50 odsto, 0,75 i nula odsto, respektivno.

Euribor se vratio na vrijednosti iz 2012. godine

Šestomjesečni euribor trenutno je na nivou od 1,29 odsto, dok je početkom godine bio u minusu i iznosio je -0,54 procenta. To znači da su građani koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom suočeni sa rastom kamate od 1,83 odsto. Inače, 6M euribor je poslednji put bio na ovom nivou još početkom marta 2012. godine, prije više od 10 godina.

Tromjesečni euribor trenutno iznosi 0,763 odsto, a početkom 2022. godine bio je u minusu -0,57 procenata. Dakle, rast u proteklih osam meseci iznosi 1,33 odsto. Ovoliku vrijednost 3M euribor imao je početkom aprila 2012.

Štiglic: Dalji rast kamata pogoršaće inflaciju u SAD

FED je krajem jula odobrio novo povećanje kamatnih stopa, i to drugi mjesec zaredom, za novih 0,75 odsto. Tako je ukupan rast kamata u junu i julu iznosio 150 baznih poena, što je najviše još od ranih osamdesetih godina. Ukupna referentna stopa na federalne fondove trenutno je na nivou između 2,25 i 2,5 odsto.

Ekonomista i nobelovac Džozef Štiglic (Joseph Stiglitz) istakao je tri razloga zašto smatra da će nastavak rasta kamata u Sjedinjenim Američkim Državama pogoršati inflaciju. U razgovoru za američku televizijsku kuću CNBC rekao je da je zabrinut ako je taj rast previsok, prebrz i ako traje dugo. Štiglic smatra da je potrebno prilagoditi politiku gotovo nulte ili nulte kamatne stope koja je vladala 2008. godine, kada je bila recesija.

On je naveo tri razloga zbog kojih smatra da bi američka centralna banka (FED) povećanjem kamatnih stopa mogla podstaći inflaciju.

Prvi je taj što ocjenjuje da su najveći uzroci inflacije poremećaji u snabdevanju tržišta, koji dovode do poskupljenja nafte, hrane, pa čak i nestašica dječje hrane, što se nedavno dogodilo u SAD.

“Hoće li rastuće kamatne stope dovesti do više nafte, ali po nižoj cijeni? Hoće li rastuće kamatne stope dovesti do više hrane, ali po nižoj cijeni? Očigledno ne. Zapravo, rizik je da će pogoršati stvari. Zašto? Zato što moramo ulagati na način da se rešimo problema na strani ponude koji stvaraju takav haos u našoj privredi”, rekao je Štiglic za CNBC.

Još jedan razlog zbog kojeg smatra da bi rast kamatnih stopa u SAD mogao pogoršati inflaciju je taj što je za Štiglica činjenica da su marže za velike korporacije porasle zajedno sa njihovim ulaznim troškovima. Treći razlog su cijene stanarina koje su važan segment inflacije. Podsetio je da rast kamata utiče i na kirije.

Izvor: Biznis.rs

Check Also

IRF čvrsto posvećen razvoju preduzetništva mladih u biznisu

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović je sa saradnicima posjetila Kancelariju za saradnju mladih …

Leave a Reply

Your email address will not be published.