Najbogatiji Amerikanci za osam minuta izgubili 78 milijardi dolara

Dodajte komentar

Finansijska tržišta ne mogu doći do daha nakon odlučnog govora guvernera Feda, a neugodna vremena predviđaju i izjave da će realne kamatne stope morati biti podignute iznad nula posto.

Guverner Jerome Powell nedvosmisleno je u petak na simpozijumu centralnih bankara u Jackson Holeu najavio da će u borbi protiv tvrdoglave inflacije trebati još dugo insistirati na restriktivnoj monetarnoj politici, pa sada više nema očekivanja da će Fed bi već sredinom iduće godine mogao započeti još jedan ciklus smanjenja kamatnih stopa. Zanimljivo je da je u Jackson Holeu objavljen i dokument u kojem autori (iz podružnice Feda u Chicagu) kažu da u nastojanjima da se smanji inflacija neće biti dovoljno samo dizati kamatne stope, već će biti potrebne i fiskalne mjere. Rješavanje problema samo monetarnim mjerama moglo bi čak pogoršati stvari jer će veći troškovi duga samo povećati inflacijska očekivanja.

“Fed može smanjiti inflaciju samo učinkovitim fiskalnim planom koji bi stabilizirao dug”, kažu autori dokumenta.

No, više kamate svakako ne privlače ulagače. Od finansijske krize 2008. američka centalna banka bila je vrlo blagonaklona prema berzama jer je uglavnom vodila vrlo labavu monetarnu politiku – kamate su bile gotovo ravne nuli, a dodatnu likvidnost osiguravao je QE program otkupa obveznica. Ta je priča već neko vrijeme završena, pa je Wall Street stoga ove godine u značajnom minusu (S&P 500 ove godine pao 16,5 posto). Posebno su u petak gubici dioničkih indeksa bili veliki, Dow Jones pao je za više od hiljadu bodova ili za tri posto. Bogatstvo najbogatijih Amerikanaca istopilo se za 78 milijardi dolara u osam minuta Powellovog govora, piše Bloomberg, Jeff Bezos je na papiru vrijedio 6,8 milijardi dolara manje, Elon Musk 5,5 milijardi, Warren Buffett 2,7, a Bill Gates 2,2.

Obveznice su takođe vidno cijenjene, posebno kratkoročne obveznice, što posljedično još više diže traženi prinos. Za dvogodišnju američku obveznicu dostigla je rekord od 2007. na 3,49 posto, a za 10-godišnju obveznicu iznosi 3,13 posto. Krivulja prinosa tako ostaje izrazito invertirana, što je u prošlosti često bio signal približavanja recesije. Ali Fed ne obraća pažnju na to, borba protiv inflacije trenutno je glavni prioritet.

Terminska tržišta predviđaju s dvije trećine vjerojatnosti da će Fed ponovno podići kamatne stope za 75 baznih bodova na sljedećoj sjednici 21. septembra. I prije Powllovog nastupa u Jackson Holeu ta je vjerovatnoća bila samo 24 posto.

Autor: Marko Majić

Izvor: SEEbiz.eu

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *