Drakić: Siva ekonomija se suzbija sinhronizovanim djelovanjem

Kriza izazvana pandemijom, dodatno produbljena ratnim sukobimau Ukrajini, izmi jenila je globalnu ekonomiju i izazvala velike poremećaje na tržištu roba. Istorijski visoke cijene početkom ove godine usloži le su poziciju crnogorske privrede, istakla je u razgovoru za “Dan predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.

-Naime, cijene su naglo porasle za sve energente, repromaterijale i poljoprivredno-prehrambene proizvode, a nekoliko puta su prijetile nestašice, čime je dodatno istaknuta potreba strukturnih reformi, odnosno diverzifikacije privredne aktivnosti u našoj državi. Dakle, bojim se da nam i aktuelna kriza ukazuje na slabosti koje smo ranije konstatovali, a koje još nijesmo otklonili istakla je Drakić.

Drakić dalje ističe, da je trenutna ekonomska situacijau Crnoj Gori relativno stabilna, ali postoji opasnost da se pogorša.

-U prvoj polovini godine turizam i strane direktne investicije, koji su bili nosiocirazvojauprethodnim godinama, bilježe rast, ali dugotrajni efekti pandemije, kao i ukrajinske krize ostavljaju direktne posljedice, a time, i na brojne druge djelatnosti. Svakako, trebalo bi uložiti dodatni napor da se u post sezoni ostvareboljirezultati kazala je Drakić

Ona smatra da je nezahvalno davati prognoze o kraju krize, budući da je virus korona i dalje prisutan, ali i da se ne nazire kraj ratu u Ukrajini.

-Međutim, ovaj relativno stabilni period bi trebalo iskoristiti i pažljivo osmisliti ekonomsku politiku, dobre i efikasne mjere za njenu realizaciju. Privredni subjekti u Crnoj Gori su se i prije pandemije suočavali sa izazovima koji zahtijevaju sistemski pristup. Spora naplata potraživanja, siva ekonomija, relativno slab pristup finansiranju i nedostatak kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama, su svakako i dalje najveće barijere razvoju preduzetništva. Uz to, promjene propisa koje uvode nove namete privredi ili ograničavaju cijene proizvoda dodatno sputavaju razvoj poručuje Drakić.

Prema njenim navodima treba rješavati problem hronične nelikvidnosti i raditi na unapređenju pristupa finansiranju, naročito za žene i mla de u biznisu.

-Siva ekonomija negativno utiče na preduzetništvo, otežavaulazak na tržište, ali i dalji rast i razvoj. Takođe, urušava poresku disciplinu iumanjuje visinujavnih prihoda. Siva ekonomija se teško može iskorijeniti, a li se u strateškom partnerstvu države i privrede, uz sinhronizovano djelovanje institucija, može značajno smanjiti kaže Drakić.

Drakić ističe da PKCG kontinuiranoukazuje na mogućnosti stvaranja boljihuslovazarazvoj privrede.

-Podsjetiću da smo pored togasamou ovoj godini inicirali mnoge procese, uputivši inicijative prema resornim ministarstvima i institucijama. Istakla bih inicijative za primjenu Zakona o javnim nabavkama u cilju korekcije zaključenih ugovora zbog rasta cijena inputa, usaglašavanje Nacionalnog okvira kvalifikacija sa potrebama tržišta rada, ukidanje odredbi koje se odnose na uvedenu akcizu na p lastičnu ambalažu, kao i inicijativu za izradu Zakona o posredovanju u prometu nepokretnosti, u cilju smanjenja sive ekonomije u ovoj oblasti. Kada je riječ o krizi koja se najavljuje i mjerama podrške privredi, u prvom redu treba obezbijediti nesmetano i kontinuirano snabdijevanje tržišta osnovnim životnim namirnicama, kao i sagledati mogućnost uvođenja snižene stope PDV i za ostale životne namirnice kao što je to urađeno u zemljama regiona poručuje Drakić.

Drakić ističe i da imajući u vidu geopolitičke izazove špic turističke sezone je na zadovoljavajućem nivou.
-Ove godine smo imali dobru predsezonu koja za prvih šest mjeseci 2022. godine, u kolektivnom i individualnom smještaju, ima ostvarenje od 83 odsto dolazaka i 89 odsto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Prema podacima CBCG ukupni prihodi od turizma za prva dva kvartala 2022. godine su 237,9 miliona eura, i za 6 odsto su veći u odnosu na 2021. Prema nezvaničnim podacima NTO, u avgustu je sezona na nivou 80 odsto od 2019.godine, najave rezervacija za septembar su dobre, te ako se ne dese neki veći izazovi u poslovanju, epidemiološki ili geopolitički, nadamo se i dobroj postsezoni. Oprečne informacije ouspješnosti nastaju jer se “procjenjuje ekonomski uticaj turizma, tj. prihodi od turizma se objavljuju na bazi procjena Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, a turistički promet na osnovu pre liminarnih podataka lokalnih turističkih organizacija kazala je Drakić.

Ona navodi i da je dvije godine za nama obilježila zdravstvena kriza, koja je izazvala i ekonomsku.

-Posvetili smo se predlaganju mjera ekonomske politike, kako bi ublažili negativne efekte po našu ekonomi ju. U cilju blagovremenog i efikasnog pružanja odgovora na mnogobrojne izazove, PKCG će nastaviti da kontinuirano prati i analizira propise, te će i dalje biti glavni inicijator izmjena postojećih zakona i podzakonskih akata. Nastavićemo sa aktivnostima na promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija, raditi na edukaciji i internacionalizaciji privrede, pomagati sertifikaciju opština sa povoljnim biznis ambijentom i biti partner u reformi sistema obrazovanja. Posebnu pažnju posvećivaćemo promociji domaćih proizvoda i vrijednosti kroz projekat Dobro iz Crne Gore poručila je Drakić.

Drakić ističe i da je korona pokazala da je ICT sektor zbog svoje fleksibilnosti, jedan od rijetkih, koji je tokom pandemije na svjetskom nivou bilježio rast.

-Čini mi se da, nažalost, to nije prepoznato u Crnoj Gori pa smo dozvoli li drastično smanjenje proizvodnje u jednom od najvećih industrijskih proizvođača. Dodatno, korona kriza je dokazala mogućnosti i značaj ICT sektora i dala jasnu smjernicu da je digitalna transformacija neophodna kako bi se povećala otpornost na slične “udare. U aktuelnom geopolitičkom trenutku, za Crnu Goru je posebno važna zelena energija, za čiju proizvodnju imamo značajan potenci jal, dok sinergija turizma i poljoprivrede dobija sve više na značaju za održivi razvoj kazala je Drakić.

Od kada je na čelu ove institucije, Drakić ističe da se Komora prilagodila potrebama svojih članica u izmijenjenim okolnostima poslovanja.
-Takvi uslovi nametali su neophodnost dodatnog dinamiziranja saradnje sa Vladom čiji je Komora partner na unapređivanju poslovnog ambijenta. Rizici koji su bili vezani za diskontinuitet snabdijevanja tržištem zahtijevali su dodatni angažman, ali i potvrdili da su naše kompanije iz oblasti trgovine respektabilni partneri na ino tržištu – ističe Drakić.

Prema navodima Drakićeve, pandemija je kao nužnost naglasila digitalnu transformaciju i usmjeravanje ka cirkularnom i zelenom poslovanju.

-Radimo na formiranju Centra za digitalnu transformaciju koji će pomoći privredi da značajan dio procesa u svom poslovanju pojednostavi i unaprijedi. Tome treba dodati i nekoliko alata koje smo uspjeli razviti kroz projekte finansirane od strane EU. Kroz saradnju sa UN DP-em i projekat izrade Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji izrađen je koncept HUB-a, koji će u prvih godinu dana postojati u onlajn formatu, nakon čegaće početi da “živi i fizički. Poslednjih mjeseci posvetili smo se promociji privrede i potencijala, sa ciljem da projekte i domaću ponudu učini vidljivijom, a sve u svrhu dostizanja ekonomskog rasta i smanjenjauvozne zavisnosti navodi Drakić.

Drakić ističe da će se i u narednom periodu trajanja mandata koji joj je povjeren, posvetiti zastupanju interesa članica PKCG.

-Efikasno i transparentno regulatorno okruženje, kao i adekvatna poreska politika su od najveće važnosti za privlačenje stranih ulaganja. Nova ulaganja u komunalnu infrastrukturu, proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nastavak izgradnje autoputa i modernizacija postojećih saobraćajnica, dali bi snažan doprinos ukupnom ekonomskom rastu i razvoju. Uklanjanje ograničenja za inovacije, kao i jačanje veza između stranih i domaćih kompanija, posebno u sektoru turizma, dove lo bi do diversifikacije, kako investicionih projekata, tako i njihove vlasničke strukture, što bi proširilo izvore i korisnike rasta zaključila je Drakić.

Crna Gora treba da bude cjelogodišnja turistička destinacija

Drakić navodi i da je sa aktivnostima na pripremi naredne ljetnje sezone potrebno krenuti već na kraju ove.

Vizija je da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija, što zahtijeva Strateški marketing plan, koji bi bio usmjeren na emitivna tržišta, portfolio proizvoda i segment turista. Privlačenje više turista veće potrošačke moći je potrebno ostvariti sa prioritetnih emitivnih tržišta, diverzifikacijom i inovacijom proizvoda i povećanjem broja dolazaka van glavne turističke sezone. Da bi se u ovome uspjelo neophodno je povećati budžet za promociju, omogućiti bolju avio dostupnost, poboljšati kvalitet infrastrukture, riješiti problem buke, a neophodno je i pojačati napore na suzbijanju sive ekonomije. Tek nakon realizacije ovih aktivnosti možemo očekivati značajnije efekte ističe Drakić.

Za Otvoreni Balkan potrebna jasna vizija i poštovanje dogovorenog

Drakić navodi i da je PKCG uvijek pristupala ekonomskim inicijativama sa jasnom vizijom da one trebaju da donesu korist našoj ekonomiji i našim privrednicima, i tog lrincipa se drže i prilikom sagledavanja Otvorenog Balkana.

Postoje brojni regionalni sporazumi i obaveze koje je Crna Gora preuzela, kako one koje proizilaze iz CEFTA sporazuma, tako i ostale u okviru Berlinskog procesa. Smatramo da je intenziviranje ekonomske saradnje, kroz stvaranje pretpostavki za zajedničko regionalno tržište po EU pravilima, dobro za sve ekonomije regiona, ali je ključno pitanje poštovanja dogovorenog. Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana imaju svoju nesumnjivu evropshu perspektivu, i ona treba biti formalizovana sukcesivnim zadobijanjem punopravnog članstva u Evropskoj uniji ističe Drakić.

Izvor: Dan

Check Also

EK: Ukida se ekonomsko državljanstvo u CG, ali program nastavljaju Makedonija i Albanija

Crnogorski program davanja državljanstva investitorima postepeno će biti ukinut zbog zabrinutosti Evropske unije (EU), navodi …

Leave a Reply

Your email address will not be published.