Biznis u eurozoni godinama priželjkivao slabiji euro, sada žale

Poslovna zajednica eurozone godinama je priželjkivala slabiji euro. Sada kada je konačno tu, složni su – nije mogao doći u gorem trenutku.

Valuta je samo ove godine pala 12 odsto u odnosu na dolar, te je prvi put u dvije decenije otišla na nivoe ispod pariteta. Pad vrijednosti eura povećava troškove uvoza i pogoršava rast cijena energije i rekordnu inflaciju.

Sve je to pogubno za marže, a njemački preduzetnici u utorak su upozorili da se još suočavaju sa veoma visokim cjenovnim pritiscima. Takođe, potrošačka inflacija u eurozoni već je blizu devet odsto i utiče na potrošnju, što će se odraziti na prodaju i dobit.

Prema Madison Faller iz JP Morgan Private Bank, pad ispod pariteta simbol je većih rizika za privredni rast Evrope.

“Evropske akcije trguju sa velikih 30 odsto popusta u odnosu na američke, što odražava te rizike i rast privlačnosti energetskog i finansijskog sektora”, rekla je.

Njemački model

Zabrinutost raste i zbog kursa, s obzirom na to da su investitori uvjereni kako će on Evropskoj centralnoj banci ograničiti prostor za zaoštravanje monetarne politike, a to će dovesti do još većeg zaostajanja u odnosu na agresivnu dinamiku kojom Federalne rezerve povećavaju kamatne stope. Taj jaz kamatnih stopa pogoduje dolaru. Prema Bloombergovom indeksu, euro je prema korpi globalnih valuta blizu nivoa na kojima je bio 2015. godine.

U igri je i velika strukturna kriza, jer energetska kriza Njemačku prisiljava da razmotri svoj dugoročni industrijski model koji je u srži privrede. Taj model, koji strateg ING-a Chris Turner ukratko opisuje kao “uvoz jeftine energije, iskorištavanje globalizacije, dodavanje vrijednosti i izvoz proizvoda širom svijeta”, izgubio je osnove.

“Kad vidite da su euro i dolar u paritetu, pomislite da je euro superjeftin. Zapravo, vrijednost eura je nagrižena energetskom krizom i ne može se isključiti da će još pasti“, naveo je on.

Drugi analitičari se slažu da je veliki rizik od daljeg gubljenja vrijednosti te evropske valute. Morgan Stanley predviđa da će euro u ovom tromjesečju pasti na 0,97 dolara, na nivo na kojoj je posljednji put bio početkom ove decenije. JP Morgan očekuje da će u drugoj polovini godine dostići i 0,95 dolara, a takav scenario očekuje i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

“U vrlo kratkom roku, moguće je da će euro naći uporište na nivou 0,9800 prema dolaru. S tog nivoa potencijalno će pasti prema 0,95. Međutim, u jednom trenutku u fokusu Feda biće privredna aktivnost, a jak dolar tu dodatno komplikuje situaciju”, rekao je Knez u utorak.

U posljednjem padu, euro je dosegnuo najniži nivo na kojima nije bio od 2002. godine. Najnižu vrijednost imao je 2000. godine kada je pao ispod 0,85 dolara. Od tada je valuta ojačala, u prosjeku je tokom finansijske krize i posljedične dužničke krize u eurozoni iznosila 1,30 dolara. Tada su se preduzetnici i političari žalili da snažan euro škodi izvozu i ekonomiji.

Sada se situacija ponovo preokrenula.

Deprecijacija je za neke evropske kompanije zbog konverzijskih razlika značila porast prihoda sa stranih tržišta. Kompanije obuhvaćene evropskim indeksom Stoxx 600 više od pola svojih prihoda generišu izvan Evrope, a SAD je jedno od njihovih najvećih tržišta.

Padom eura, dionice izložene američkom tržištu izvrsno kotiraju

Za kompaniju poput Airbusa, koja avione prodaje u dolarima, a prihode bilježe u eurima, fluktuacija eura i dolara na godišnjem nivou znači rast dobiti od 130 miliona eura, prema računici Bloomberga.

Unilever je zbog jačanja dolara, brazilskog reala i indijske rupije u odnosu na euro u prvoj polovini godine ostvario 1,3 milijardi eura dobitka na konverziji, dvostruko više nego prošle godine.

Međutim, konverzijske prednosti vrlo lako “pojedu” troškovi, pogotovo ako se materijali i sirovine plaćaju u dolarima.

“Slabi euro šteti profitnoj marži kompanije zbog viših ulaznih troškova u dolarima”, rekao je Kenneth Broux, direktor korporativnih istraživanja i tržišta valuta u kompaniji Société Générale.

“Ako slabi i domaća, odnosno globalna potražnja zbog toga što na realne prihode i potrošnju utiču rastući troškovi energije i globalno smanjenje potražnje, prodaja i dobit kompanije takođe će biti pogođeni“, rekao je on.

Izvor: Bloomberg

Check Also

EK: Ukida se ekonomsko državljanstvo u CG, ali program nastavljaju Makedonija i Albanija

Crnogorski program davanja državljanstva investitorima postepeno će biti ukinut zbog zabrinutosti Evropske unije (EU), navodi …

Leave a Reply

Your email address will not be published.