Tržište nekretnina u regionu pregrijano, nazire se hlađenje

Iako cijene nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj padaju, u Adria regionu dostigle su rekorde. Posljednji podaci pokazuju da su cijene u prvom kvartalu 2022. godine u Sloveniji imale kvartalni rast od 4,1 odsto i međugodišnji od 16,9 odsto, dok su u Bosni i Hercegovni u prvom kvartalu ove godine prosečne cijene nekretnina više za 23 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Međugodišnji rast cijena u Srbiji iznosi sedam odsto, a u Sjevernoj Makedoniji 16,5 odsto. cijene stanova u Hrvatskoj u prvom kvartalu ove godine više su za pet odsto u odnosu na prethodni kvartal, odnosno za 13,46 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Faktori koji su zajednički svim zemljama, a koji su uzrokovali ovakve trendove, kako navodi tim analitičara Bloomberg Adrie ogledaju se u rastu prosječnih neto plata, niskim kamatnim stopama i rastu udjela stambenih kredita u ukupno plasiranim kreditima, kao i rastu cijena građevinskih materijala.

 

Godišnja promjena cijena nekretnina u Adria regionu

Srbija imala najbrži rast cijena

U posljednjih 10 godina cijene novih stanova u regionu najbrže su rasle u Srbiji i u tom periodu skočile su za 35 odsto. Taj procijenat nešto je niži od EU proseka, gde su cijene od 2011. do 2021. godine porasle 42 posto, pokazali su podaci analitičkog tima Bloomberg Adrie.

Zanimljivo je da su cijene stanova u novogradnji brže rasle u Srbiji nego u Hrvatskoj i Sloveniji. U posljednjoj decijeniji rast cijene novih stanova u Hrvatskoj iznosio je 18 odsto, a u Sloveniji 14 odsto.

Građevinske dozvole u prvom kvartalu ove godine porasle su za 21,7 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, ali je to manje u odnosu na procenat koji je ostvaren u poslednjem kvartalu prošle godine.

Od kraja 2014. godine građevinske dozvole su porasle za čak 553 posto, što pokazuje snažan trend u posljednjih osam godina u uslovima povoljnog privrednog ambijenta.

Nekretnine u Beogradu skuplje su u odnosu na druge regionalne prestonice. Podaci Deloittea pokazali su da je prosječna cijena novogradnje u 2020. godini u Beogradu iznosila 1.741 euro po metru kvadratnom. U Bukureštu je tada prosječna cena stana iznosila 1.440 eura po metru kvadratnom, u Sofiji 1.144 eura, a u Budimpešti 2.207 eura.

Cijena kvadrata u BiH dostigla 6.000 više od 3.000 eura

Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini dosegle su astronomske iznose. Cijena kvadrata u cijentru Sarajeva dostiže i 6.000 KM (3.067 eura), dok se na periferiji kreću oko 2.500 KM (1.278 eura). Situacija nije bolja ni u drugim gradovima gde je takođe zabilježen rast cijena.

Prоsjеčnа cijеnа prоdаtih nоvih stаnоvа u prvom kvartalu 2022. godine iznosi 2.240 KM (1.134 eura) po metru kvadratnom, što je u poređenju sa prоsjеčnom cijеnom prоdаtih nоvih stаnоvа u protekloj gоdini više za 23 posto, a u оdnоsu nа prvi kvartal 2021. gоdinе više za 24,9 posto.

U sektoru gradnje zabilježen je međugodišnji rast od 0,5 odsto u prvom kvartalu 2022. godine, međutim ipak je došlo do zahlađenja u odnosu na drugu polovinu 2021. godine kada je međugodišnji rast iznosio 2,4 odsto.

Broj završenih nekretnina u prvom kvartalu iznosio je 662 što predstavlja međugodišnji rast od 15,5, dok broj nedovršenih nekretnina iznosi 4.618 što predstavlja međugodišnji rast od 8,2 odsto.

Nekretnine najskuplje u Sloveniji

Najvišu prosječnu cijenu nekretnina kada je riječ o regionu ima Slovenija gdje je prosečna cijena kvadrata u starogradnji u drugom tromjesečju dostigla 2.648 eura.

U odnosu na 2020. cijene stanova u višestambenim zgradama porasle su za oko 15 posto, a cijene stambenih kuća za 13 odsto, podaci su Geodetska uprave. Međugodišnji rast iznosio je 16 posto, a na tromjesečnom nivou cijene su više za dobra dva posto, pokazuju podaci Capital Geneticsa. Najviše cijene su u Ljubljani. Tu su kupci u proseku morali izdvojiti 3.644 eura za kvadrat u starogradnji, što je 11 odsto više na godišnjem nivou.

Najviše cijene imaju garsonjere, gdje kvadrat košta 3.905 eura. Kvadrat trosobnog ili većeg stana u prosjeku košta 3.383 eura. Povećana je razlika u cijeni između novijih i starijih stanova. Za novije stanove mlađe od deset godina prosječna cijena prelazila je 4.000 eura po metru kvadratnom. cijene u novogradnji na najpoželjnijim lokacijama kreću se od 5.000 do 10.000 eura po kvadratu. Stanovi stariji od deset godina u proseku su dosegnuli 3.636 eura za kvadrat.

Više od 3.000 eura u prosjeku treba izdvojiti za stan u Domžalama, Izoli, Kopru i Škofjoj Loki. Najskuplji su u Škofjoj Loki gdje se za kvadratni metar treba izdvojiti 3.373 eura, dok je prosečna cijena u Kopru 3.326 eura.

Cijene u Hrvatskoj imune na pandemiju i potrese

Cijene nekretnina u Hrvatskoj konstantno rastu već godinama, a taj trend nisu pokolebali ni potresi ni pandemija. U prvom tromjesečju 2022. cijene stanova u Hrvatskoj (i starih i novih zgrada) porasle su za pet odsto u poređenju s prethodnim kvartalom, odnosno za 13,46 odsto u odnosu na isto razdoblje lani.

Još je impresivniji rast od kraja 2015. godine kada je ekonomska kriza srušila cijene. Naime, cijene stanova od tada porasle su za 52 odsto, dok je prosječan rast u Evropskoj uniji (EU27) u tom periodu iznosio 44 posto, a u eurozoni 40 posto.

Za stan u novogradnji, u rubnim dijelovima Zagreba za kvadrat je potrebno izdvojiti oko 2.400 eura, dok u cijentru kvalitetnija gradnja ide do 3.000 eura po kvadratu. Na atraktivnijim i traženijim lokacijama u Zagrebu, cijena novogradnje dostiže i pet hiljada eura po kvadratu.

Godišnji rast u Sjevernoj Makedoniji 16,5 odsto

U drugom tromjesečju 2022. godine cijene stanova u Sjevernoj Makedoniji ostvarile su godišnji rast od 16,5 odsto, što je rekordan porast koji se nije dogodio u protekloj decijeniji. Time se nastavlja trend kontinuiranog rušenja rekorda poskupljenja stanova započet prošle godine. Naime, u četvrtom kvartalu 2021. godine rast je iznosio 11,4 odsto, a u prvom kvartalu ove godine 12,5 odsto.

Makedonski građevinari kao glavni razlog rasta navode povećanje troškova izgradnje. Njihovu tvrdnju potkrepljuje i statistika. U prvom tromjesečju 2022. u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. troškovi izgradnje novih porodičnih kuća veći su za 7,5 odsto, materijalni troškovi za 10 osto, a za radnike za 2,3 odsto.

Zaključak analitičkog tima Bloomberg Adrije

Tim analitičara Bloomberg Adrije, navodi da u budućnosti treba očekivati barem stabilizaciju cijena nekretnina na svih pet tržišta u regionu, a na to će uticati nekoliko faktora.

”Naš stav za cijene nekretnina je smanjenje u odnosu na trenutno povišene nivoe ili u najboljem slučaju stabilizacija oko sadašnjih nivoa. Broj izdatih građevinskih dozvola snažan je pokazatelj građevinskih aktivnosti za sljedećih šest mjeseci, s nedavnim usporavanjem međugodišnjih trendova u vezi s građevinskim dozvolama koji ukazuju na manju građevinsku aktivnost tokom 2023. Pogled na građevinsku aktivnost takođe je funkcija opšteg slabljenja ekonomske aktivnosti u budućnosti”, navode analitičari.

Analitički tim Bloomberg Adrije predviđa da jedan od tih faktora jesu rastuće kamatne stope koje cijentralne banke primjenjuju posljednjih nekoliko mjeseci kao odgovor na sve veću inflaciju. Taj rast kamatnih stopa čini zaduživanje putem stambenih kredita manje atraktivnim. Pored toga, anketa o bankarskim kreditima pokazala je zaoštravanje u kreditiranju, što je takođe faktor koji demotiviše građane da obezbijede sebi novu nekretninu.

Usporavanje rasta svjetske privrede još jedan je od faktora koji će uticati na smanjenje ulaganja u sektor nekretnina, jer će se više novca trošiti na ublažavanje inflacije. Da li su investitori manje ili više zainteresovani za gradnju pokazaće tražnja za građevinskim dozvolama.

S druge strane, faktori koji mogu pozitivno uticati na dalji rast cijena nekretnina jesu nestašica energije, skokovi u troškovima sirovina, negativna kretanja na tržištu rada, još uvjek niske kamatne stope koje su privlačne za kupce kuća.

Izvor: Bloomberg Adria

Check Also

EK: Ukida se ekonomsko državljanstvo u CG, ali program nastavljaju Makedonija i Albanija

Crnogorski program davanja državljanstva investitorima postepeno će biti ukinut zbog zabrinutosti Evropske unije (EU), navodi …

Leave a Reply

Your email address will not be published.