Kako se Evropa suočava s globalnom krizom hrane?

Stalan nadzor, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica – neke su od mjera kojima EU pokušava da spriječi nestašicu hrane u jeku globalne krize s najvišim cijenama namirnica u istoriji, piše ENR (European Newsroom), projekat 16 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Iako se EU tome pokušava suprotstaviti, mnoge zemlje u Evropi bore se sa značajnim rastom cijena, prenosi SEEbiz.

Odgovor EU-a na globalnu krizu hrane nadziranje je nivoa skladištenja usjeva u državama članicama, ublažavanje ekoloških propisa kako bi se podstakla proizvodnja hrane i pronalaženje alternativnih puteva za izvoz ukrajinskih žitarica.

Zbog nezapamćene suše, međutim, sve se više strahuje da će prinosi u Evropi biti smanjeni. To bi dodatno povećalo cijene hrane, koje su već znatno porasle, dijelom i zbog rata u Ukrajini.

Iako je nakon dogovora Rusije i Ukrajine ponovo pokrenuti izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, zabrinutost i dalje vlada.

Prema podacima EU-a, vrlo su male šanse da će se u bliskoj budućnosti dostići prijeratni nivo od pet miliona tona žitarica izvezenih iz ukrajinskih luka svakog mjeseca.

Prvi brod koji je napustio luku Odesu u skladu sa  sporazumom prevozio je samo 26.000 tona kukuruza. Pronalaženje alternativnih izvoznih ruta i dalje je ključno, kazao je zvaničnik Evropske komisije.

Suočena s mogućom nestašicom hrane, Evropska komisija sada ublažava ekološke propise, koji su ranije bili nametnuti poljoprivrednim dobrima, kako bi se omogućila veća proizvodnja hrane.

Reforma poljoprivredne politike EU-a, koja bi trebalo da stupi na snagu 2023. godine, rezultirala je strožim ekološkim standardima u poljoprivredi. To uključuje i obavezu za poljoprivrednike da zaštite tlo tako da na njemu ne uzgajaju iste usjeve nekoliko godina zaredom.

Međutim, sve su više jačali zahtjevi za ublažavanjem tih standarda zaštite životne sredine kako bi se omogućila proizvodnja više žitarica jer ih se manje može otpremiti iz ukrajinskih luka pogođenih ratom.

Svaka tona žitarica proizvedena u EU-u pomoći će povećati globalnu sigurnost opskrbe hranom, rekla je Komisija.

Njemačka i Austrija iskorišćavaju blaže mjere

Austrija se složila s predlogom Evropske komisije o produženju korištenja ugra za poljoprivrednu proizvodnju do kraja 2023.

Istovremeno je njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir predložio da se poljoprivrednicima omogući korištenje većeg dijela njihove zemlje za uzgoj žitarica, s obzirom na nestašice na svjetskom tržištu. Berlin će na godinu dana suspendovati nove propise EU-a o rotaciji usjeva.

Dok su zakonodavci i poljoprivredna udruženja pozdravile predlog, ekološka aktivistička grupa Greenpeace oštro je kritikovala ministra da je popustio pod pritiskom poljoprivrednog lobija.

Francuska: Katastrofa za poljoprivrednike, ekosisteme i biološku raznolikost

Suočena s “istorijskom” sušom, pogoršanom trećim ekstremnim toplinskim talasom, francuska vlada je 5. avgusta aktivirala kriznu radnu grupu za ublažavanje posljedica.

“Ova suša je najgora zabilježena u našoj zemlji”, saopštio je kabinet premijerke Elisabeth Borne.

Sušni uslovi su “katastrofa” za poljoprivrednike širom zemlje, kao i za “naše ekosisteme i biološku raznolikost”, dodala je.

Ograničenja potrošnje vode već su uvedena u gotovo svih 96 francuskih departmana u Evropi, a u 73 na snazi je najviši nivo upozorenja.

Međutim, vlada nije odgovorila na kritike zbog izuzeća koja su dodijeljena igralištima za golf. Dopušteno je zalivanje golf terena, čak i u departmanima koji su sada u pripravnosti zbog suše.

Nekoliko evropskih zemalja takođe je izdalo ozbiljna upozorenja zbog suše, a EU poziva članice da ponovno počnu koristiti pročišćenu urbanu otpadnu vodu na farmama kojima je nedostaje.

Inflacija u Španiji nastavlja da raste

U Španiji su potrošači jako pogođeni povećanjem cijena hrane.

Prvo ih je podstakla pandemija, zatim povećanje cijena električne energije i goriva – što je dovelo do protesta i štrajkova u poljoprivrednom sektoru – i naposljetku rat u Ukrajini.

Još u julu je Špansko udruženje potrošača i korisnika (OCU) upozorilo na porast cijene potrošačke korpe od 15, 2 odsto na godišnjem nivou. To je oštro povećanje koje posebno pogađa porodice s nižim prihodima.

U junu je zabilježena rekordna cijena dinje od 13 eura.

Prema Nacionalnom institutu za statistiku (INE) indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 1,9 odsto u junu, a međugodišnja stopa inflacije porasla je za 1,5 postotnih bodova na 10, 2 odsto, što je najviši nivo od aprila 1985.

Španski ministar poljoprivrede, ribarstva i prehrane Luis Planas želi da svjetska tržišta hrane budu transparentnija kako bi se postigla stabilizacija cijena, navodeći kao primjer nedavnu odluku zemalja EU-a da obavijeste Komisiju o svojim mjesečnim podacima o skladišnim kapacitetima za žitarice, rižu i uljarice.

Hrvatska: Gotovo da nema sniženja cijena u trgovinama uprkos smanjenju PDV-a

Prateći trend u ostalim zemljama EU-a, Hrvatska je smanjila PDV na energente te sanitarne i prehrambene proizvode nastojeći ublažiti učinak sadašnjih visokih cijena.

Od prvog aprila, stopa PDV-a smanjena je s 25, odnosno 13 odsto, na 5 odsto.

Hrvatsko udruženje za zaštitu potrošača (HUZP) nekoliko je puta pozvala Državni inspektorat da sprovede kontrole cijena hrane jer, suprotno očekivanjima, nije došlo do smanjena cijena.

Međutim, kao i u ostalim članicama EU-a, u zemlji se baca ogromna količina hrane.

Hrvati godišnje bace oko 71 kilogram hrane po stanovniku, što je ukupno više od 280.000 tona, od čega 76 odsto otpada na domaćinstva, dok je prosjek EU-a 53 odsto, rekla je Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane (CEPOH).

Prevencija i edukacija građana u Hrvatskoj nijesu prepoznati kao ključni faktori u suzbijanju bacanja hrane, dodala je.

Prema procjenama, građani zemalja EU-a godišnje bace 88 miliona tona hrane vrijedne 143 milijarde eura, kazala je Ilakovac.

Dodaje da je Hrvatska, kao članica EU-a, postavila cilj da smanji bacanje hrane za 50 odsto do 2030.

Hrana u BiH poskupjela više od 23 odsto

U Bosni i Hercegovini zabilježena je inflacija od 15,8 odsto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 23,4 odsto. Zemlja se uglavnom oslanja na uvoz hrane i nema dovoljno rezervi za značajniju intervenciju u tržište.

Trgovci pak često koriste svoj monopolistički položaj kako bi održali vještački visoke cijene.

Zbog velikog broja turista i činjenice da se dijaspora tokom ljetnih mjeseci vraća u domovinu, trenutna potražnja za proizvodima je prilično velika.

Ekonomski analitičari očekuju da će početak jeseni donijeti pad potražnje i da će to natjerati trgovce na sniženje cijena mnogih prehrambenih proizvoda.

Uprkos poskupljenjima mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, cijene su i dalje niže nego u susjednim zemljama.

Stopa inflacije u Sjevernoj Makedoniji dosegla 16 odsto

Prema Savezu sindikata Makedonije (SSM), trenutna inflacija značajno smanjuje kupovnu moć. Kupovna moć minimalne mjesečne plate pala je s 290 na 244 eura, dok kupovna moć prosječne plate sada umjesto 510 iznosi 428 eura.

Sjeverna Makedonija je zavisna od uvoza određenih osnovnih prehrambenih proizvoda poput pšenice, jestivog ulja, mesa i mlijeka. Prema izračunu SSM-a, minimalni izdaci za porodicu u julu su iznosili oko 760 eura.
Porodica čiji jedan član zarađuje prosječnu, a drugi minimalnu platu, nema dovoljne prihode.

Rumunija neće ograničiti izvoz pšenice

Do 3. kolovoza Rumunija je požnjela više od 94 posto svoje pšenice. Ministar poljoprivrede Petre Daea uvjerava da će ovogodišnja proizvodnja pokriti potrebe zemlje i ostaviti prostora za izvoz.

Iako Rumunija kaže da neće ograničiti izvoz pšenice, Daea je naglasio da će se prvo namiriti domaće tržište, dok će se tek ostatak izvoziti.

Sušom je 10. avgusta bilo pogođeno 284.376 hektara zemlje. Ukupno su u Rumuniji na 154.500 hektara zemlje zasađene pšenica i pšenoraži, dok ječam, zob i raž zauzimaju 22.598 hektara, uljana repica 25.000 hektara, a kukuruz 49.910 hektara zemlje.

Soja je zasijana na 3.141 hektaru zemlje, grašak na 702 hektara, suncokret 20.054 hektara, krmno bilje 3.952 hektara, dok na ostale usjeve otpada 4.427 hektara zemlje.

No, država nije pošteđena poskupljenja hrane. Od jula 2021. najviše je poskupjelo jestivo ulje – 49,71 odsto. Krumpir je poskupio 42,18, a brašno za 33,16 odsto.

Bukurešt je preduzeo nekoliko mjera kako bi zaštitio one koji su pogođeni povećanjem cijena. Uvedeni su bonovi za obrok i drugi oblici državne pomoći.

Check Also

NLB Banka i Visa vas vode na FIFA World Cup Qatar 2022™  

NLB Banka je u saradnji sa kompanijom Visa pripremila veliku nagradnu igru u kojoj je …

Leave a Reply

Your email address will not be published.