Povezati energetski sistem s regionom, subvencionirati poljoprivredu i donirati višak hrane

Država bi trebalo više računa da povede o sve većim izazovima koji su pred poljoprivednicima, pomogne distribuciju njihovih proizvoda, bolje se poveže sa energetskim sistemima zemalja okruženja, te dovede u red statistiku u pojedinim sektorima, neke su od sugestija Centralne banke Crne Gore.

U svom dokumentu Preporuke Vladi Crne Gore za ekonomsku politiku za period 2022–2024. godine, vrhovna monetarna institucija analizirala je, pored ostalog, izazove u statistici, zelenoj ekonomiji i realnom sektoru.

Za ovo prvo, konkretno, podsjeća da smo još daleko od metodologije ESA2010 (Evropski sistem računa) koja je već godinama u primjeni u zemljama Evropske unije, te da ga treba što prije impementirati za državne finansije. CBCG ukazuje i na statistiku tržišta rada koja, pored neharmonizovanih podataka, dodatno „pati“ od čestih promjena metodologija i neuporedivosti podataka, te manjka kontrole procesa anketiranja.

„Treba formirati bazu odnosno registar prometovanih nekretnina u Crnoj Gori, po uzoru na sve zemlje regiona i EU, kako bi se unaprijedila statistika cijena nekretnina“, navodi se u dokumentu.

Zelena ekonomija

Preporuke za zelenu ekonomiju daju otrežnjujući pregled posljedica kako globalnog zagrijavanja, tako i nebrige o najugroženijim slojevima stanovništva.

„Klimatske promjene, kroz negativan uticaj na grane privrede koje imaju značajno učešće u formiranju crnogorskog BDP-a – turizam, poljoprivreda, energetika – utiču na ekonomski rast, zaposlenost, inflaciju, javni dug, ugrožavaju makroekonomsku i fiskalnu stabilnost. Stoga je veoma važno sve napore usmjeriti ka mjerama adaptacije na klimatske promjene“, ukratko ističu iz CBCG.

Podsjećaju na cilj da se u Crnoj Gori emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine smanji za 35 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine, te da je još dug put do tog rezultata. Kao rješenje vide praćenje zagađivača i sprovođenje takozvane „zelene poreske reforme“. Kako su istakli, to znači dosljedno primjenjivati princip „zagađivač plaća“, dodatno ih oporezovati „ugljeničnim porezima“ i ukidati subvencije za djelatnosti koje negativno utiču na prirodno okruženje, a predvidjeti poreske olakšice za one sa drugog kraja tog spektra.

„Treba obezbijediti određeni iznos – fiskalne rezerve za zaštitu od budućih prirodnih katastrofa, koje će biti sve češće. Potrebno je započeti hitnu sanaciju nekih najugroženijih lokacija u cilju njihove rekultivacije, specijalizovati se ka uzgajanju sorti koje su otpornije na nepovoljne klimatske ulove – prije svega sušu, donijeti novu Strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnih područja i Strategiju razvoja šumarstva, kojom će se definisati borba protiv šumskih požara“, navodi se u dokumentu.

U njemu se otkriva i da je Nacionalnom šumarskom strategijom za period od 2014. do 2023. godine bilo predviđeno da država bude osposobljena za borbu protiv šumskih požara, kako bi se opožarene površine i uništena biomasa smanje za 70 odsto, ali do toga nije došlo. Ne samo da Crna gora ne raspolaže efikasnom zaštitom od požara iz vazduha, već su samo u prošloj godini izgorjele šume sa oko dva miliona kubnih metara drvne mase.

Uz korštenje javnih i privatnih električnih vozila i razvoj prateće infrastrukture, ukazuje se i na činjenicu da je već trebalo „postići nacionalni konsenzus o gradnji novih hidrocentrala“. Razlog, prije svega, leži u činjenici da imaju veliki energetski potencijal, ali se njima značajno ugrožava biodiverzitet. Klimatske promjene stvaraju dodatne probleme, s obzirom na to da suše i manje padavina smanjuju akumulacije jezera i rijeka posebno u ljetnjim mjesecima na najviše 40 odsto kapaciteta, pa postoji mogućnost da tada ne budu u funkciji. Uz to, predlaže se obustavljanje gradnje malih hidroelektrana, koje u proizvodnji energije treba da zamijene vjetro i solarne elektrane.

Na osnovu iskustva iz crnogorske recesije izazvane pandemijom koronavirusa, CBCG preporučuje da investicionu politiku treba preusmjeriti na istraživanje i inovacije, obnovljive izvore energije i infrastrukturu – uz praćenje potreba svakog regiona, te podržati konkurentnost malih i srednjih preduzeća ulaganjima u sferu digitalne i zelene tranzicije.

Poljoprivreda

U poljoprivredi, svjesni smo, mnogo toga nedostaje ili ne funkcioniše na pravi način. Iz CBCG podsjećaju da je poljoprivrednicima neophodna pomoć prilikom aplikacija za bespovratna sredstva IPARD II i IPARD III programa, banaka ili Investiciono-razvojnog fonda zbog komplikovanih procedura za ovu vrstu klijenata, „jer se model preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nije pokazao efikasnim“.

„Razmotriti mogućnost osnivanja privrednog društva u (većinskom) državnom vlasništvu koje bi se bavilo povezivanjem poljoprivrednih proizvođača sa domaćim kupcima iz sektora turizma i ugostiteljstva, kao i drugima, odnosno obezbjeđivalo siguran otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda trgovinskim i ugostiteljskim preduzećima i nedostajuće skladišne kapacitete“, predlog je vrhovne monetarne institucije.

Treba promovisati udruživanje malih proizvođača kako bi zajednički koristili logističku i distributivnu infrastrukturu, razvijati centre za preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda i poboljšati infrastrukturu ka teže dostupnim mjestima proizvodnje.

„Razmotriti model davanja u zakup po povoljnom cijenom obradivih površina u državnom vlasništvu za kvalitetne biznis projekte poljoprivrednicima ili porodicama za sopstvene potrebe“, navodi se u dokumentu CBCG.

Uz to, smatraju značajnim da se obezbijede poreske olakšice na repromaterijal tokom kriza, edukovati poljoprivredne proizvođače o organskoj i proizvodnji s geografskom i oznakom porijekla. Takođe ističu potrebu većih subvencija, i to za nove tehnologije – jer je poljoprivreda (po pravilima Svjetske trgovinske organizacije – WTO) jedina izvorna grana za koju je to dozvoljeno, i za osiguranje od nepogoda.

Predlog je i da se, po uzoru na zemlje EU, jedan dio hrane donira najsiromašnijima, kako mu ne bi istekao rok i ona bila bačena, a da se eventualan takav otpad koristi za proizvodnju đubriva, biogoriva i bioenergije, što je takođe u skladu sa smjernicama za zelene ekonomije, ali i energetike.

Energetika

Upravo u sektoru energetike preporučuju hitne mjere, pošto se očekuje da će kriza u tom sektoru na globalnom nivou dostići vrhunac krajem godine. Zato podsjećaju da prioritet ekonomske politike mora biti snabdijevanje i obezbeđenje dovoljnih količina energenata i nenarušavanje balansa obnovljivih i neobnovljivih izvora. Poput zemalja EU, predlog je da se donese odluka kojom će se definisati da sve nove zgrade (naročito na primorju) moraju imati solarne panele.

Sugeriše se, naravno, i predani rad na smanjenju gubitaka u prenosu i distribuciji struje, uz unapređenje interkonekcije sa elektroenergetskim sistemima susjednih država „što predstavlja jednu od prepreka za trgovanje viškovima električne energije i većeg korštenja mogućnosti u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan“.

Smatraju da treba formirati međuresorno radno tijelo kako bi se na zakonit način obezbijedila održivost poslovanja CEDIS-a i CGES-a, ali i TE Pljevlja. Konačno, treba sagledati realan i održiv model izgradnje gasovoda kroz Crnu Goru koji bi bio dio Jadransko-jonskog sistema za transfer ovog energenta.

Turizam

U turizmu se mogućnosti sužavaju, s obzirom na to da je potrebno držati se principa održivih i klimatski prihvatljivih putovanja. Osim infrastrukturnih unapređenja u dijelu putne, kanalizacione, vodovodne i ostale infrastrukture, podsjeća se i na neophodnu analizu koja bi ustanovila model proširenja plažnih kapaciteta duž cijelog primorja.

„Treba povećati mjere finansijske podrške razvoju posebno dizajniranih turističkih proizvoda sa ciljem razvoja Crne Gore kao cjelogodišnje turističke destinacije, i tu iskoristiti potencijale za razvoj kulturnog, vjerskog, sportskog i drugih specijalnih vidova turizma“, navodi se u analizi CBCG, te podsjeća na povezivanje zdravstvenog i turističkog sektora kroz Strategiju pametne specijalizacije do 2024. godine.

Moguće pravce razvoja vide i kroz wellness i spa, avanturistički, kamping, te turizam u zaštićenim područjima jer promovišu zdrave stilove života. Upravo takvi projekti mogli bi zavrijediti investicije koje bi bile podržane iz, konkretno, Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i Zelenog klimatskog fonda (GCF).

Konačno, i ovdje se ističe da treba ubrzati završetak informacionog sistema koji bi omogućio sveobuhvatno elektronsko praćenje turističkog prometa, a za koji su pripreme u teku već deset godina.

Bankar.me

Check Also

T Phone od danas u prodaji: Veliki ekran, jaka baterija, 5G za svačiji džep

Crnogorski Telekom je danas u svom multimedijalnom T-Centru u Podgorici predstavio novu seriju pametnih telefona …

Leave a Reply

Your email address will not be published.