Gradovi sa najboljim i najgorim uslovima za život u 2022.

Pandemijska ograničenja promijenila su život mnogih urbanih centara širom svijeta jer su kulturna mjesta bila zatvorena, pristup restoranima ograničen, a lokalne ekonomije su se suočile s velikim posljedicama.

Ali, kako se gradovi širom svijeta vraćaju na pređašnje stanje, mnogi od urbanih centara ponovo su postali poželjna mjesta za život.

Ova mapa koristi godišnje rang-liste Economist Intelligence Unit (EIU) kako bi prikazala gradove koji su najprikladniji za život, mjereći različite kategorije poput: stabilnosti, zdravstvene zaštite, kulture, zaštite životne sredine, obrazovanja i infrastrukture. Lista definiše koji gradovi širom svijeta pružaju najbolje uslove za život, mjereći pet kategorija sa sljedećim ponderima: zdravstvo (20%), kultura i životna sredina (25%), stabilnost (25%), obrazovanje (10%) i infrastruktura (20%). U ovim kategorijama, analitičari su 30 faktora ocjenjivali kao prihvatljive, podnošljive, neprijatne, nepoželjne ili nepodnošljive.

Deset najboljih gradova za život

Od 172 grada na listi, mnogi najprikladniji za život nalaze se u Evropi. Međutim, tri od deset najbolje rangiranih se u Kanadi: Vankuver, Kalgari i Toronto.

Beč je više puta bio na prvom mjestu, posljednji put 2019. Prema EIU-u, austrijska prijestonica nije bila na vrhu samo tokom pandemije, jer su njeni poznati muzeji i restorani bili zatvoreni.

Mjesto Grad Država Poena (od 100)
#1 Beč 🇦🇹 Austrija 99,1
#2 Kopenhagen 🇩🇰 Danska 98
#3 Cirih 🇨🇭 Švajcarska 96,3
#3 Kalgari 🇨🇦 Kanada 96,3
#5 Vankuver 🇨🇦 Kanada 96,1
#6 Ženeva 🇨🇭 Švajcarska 95,9
#7 Frankfurt 🇩🇪 Njemačka 95,7
#8 Toronto 🇨🇦 Kanada 95,4
#9 Amsterdam 🇳🇱 Holandija 95,3
#10 Osaka 🇯🇵 Japan 95,1
#10 Melburn 🇦🇺 Australija 95,1

Samo jedan azijski grad, Osaka, nalazi se među deset najboljih, izjednačivši se sa Melburnom na istom mjestu. Primjetno je da se niti jedan grad u SAD-u nije među najbolje pozicioniranim.

Dva grada su izjednačena i to na trećem i desetom mjeseut, pa lista „top 10“ zapravo uključuje 12 gradova.

Deset najgorih gradova za život

Neki od gradova u kojima se najgore živi, nalaze u Africi i Centralnoj Aziji.

Mjesto Grad Država Poena (od 100)
#163 Teheran 🇮🇷 Iran 44
#164 Duala 🇨🇲 Kamerun 43,.3
#165 Harare 🇿🇼 Zimbabve 40,9
#166 Daka 🇧🇩 Bangladeš 39,2
#167 Port Moresbi 🇵🇬 Papua Nova Gvineja 38,8
#168 Harači 🇵🇰 Pakistan 37,5
#169 Alžir 🇩🇿 Alžir 37
#170 Tripoli 🇱🇾 Libija 34,2
#171 Lagos 🇳🇬 Nigerija 32,2
#172 Damask 🇸🇾 Sirija 30,7

Mnogi od gradova koji su najmanje pogodni za život su u zonama sukoba, što doprinosi niskim ocjenama. Međutim, u ovim regijama se nalaze i neki od najbrže rastućih gradova na svijetu, što predstavlja nove mogućnosti za ambiciozne stanovnike.

Najveće promjene na listama

Evo gradova koji su najznačajnije napredovali na globalnoj rang listi u odnosu na prošlogodišnje podatke.

Kretanje prema gore: deset najnaprednijih gradova

Grad Država Ukupan poredak Broj mjesta
Frankfurt 🇩🇪 Njemačka #7 +32
Hamburg 🇩🇪 Njemačka #16 +31
Dizeldorf 🇩🇪 Njemačka #22 +28
London 🇬🇧 UK #33 +27
Mančester 🇬🇧 UK #28 +26
Parisz 🇫🇷 Francuska #19 +23
Brisel 🇧🇪 Belgija #24 +22
Amsterdam 🇳🇱 Holandija #9 +21
Atina 🇬🇷 Grčka #73 +19
Los Anđeles 🇺🇸 SAD #37 +18

Ovi gradovi su najviše pali na rang listi od prošlogodišnjeg izvještaja.

Kretanje prema dolje: deset gradova koji su nazadovali

Grad Država Ukupan poredak Broj mjesta
Velington 🇳🇿 Novi Zeland #50 -46
Okland 🇳🇿 Novi Zeland #34 -33
Adelajde 🇦🇺 Australija #30 -27
Pert 🇦🇺 Australija #32 -26
Hjuston 🇺🇸 SAD #56 -25
Rejkjavik 🇮🇸 Island #48 -25
Madrid 🇪🇸 Španija #43 -24
Taipei 🇹🇼 Tajvan #53 -20
Barselona 🇪🇸 Španija #35 -19
Brizbejn 🇦🇺 Australija #27 -17

Prema izvještaju, određeni broj gradova na Novom Zelandu i Australiji privremeno je pao na ljestvici zbog ograničenja uvedenih zbog pandemije COVID-19.

Takođe treba pomenuti da su se neki istočnoevropski gradovi pomjerili prema dolje na rang listi zbog neposredne blizine rata u Ukrajini. Tako Kijev nije na ovogodišnjem izvještaju upravo zbog sukoba.

Urbanizacija i životna sposobnost

Od 2021. godine, oko 57% svjetske populacije živi u urbanim centrima i projekcije pokazuju da će ljudi širom svijeta nastaviti da se sele u gradove.

Iako u urbanim područjima ima više pogodnosti, pandemija je otkrila mnoge probleme s koncentracijom velike populacije. Pritisak na zdravstvene sisteme najintenzivnije se osjeća u gradovima, a ograničenja izlazaka na javna mjesta su neka od prvih mjera koje se uvode u globalnoj zdravstvenoj krizoi.

Sada kada troškovi života rastu, gradovi bi se mogli suočiti s pritiscima na kvalitet života, a vlade bi mogle biti prisiljene da smanje potrošnju za javne usluge. Bez obzira na to, ljudi širom svijeta i dalje vide prednosti života u gradu – predviđa se da će više od dvije trećine globalne populacije živjeti u gradovima do 2050.

Izvor: Visual Capitalist

Prevod: Bankar.me

Check Also

“Sezona za 42 % bolja nego 2021”

Direktorica Direktora za razvojne politike u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Aleksandra Gardašević Slavuljica je …

Leave a Reply

Your email address will not be published.