Da li je četvorodnevna radna nedjelja održiva?

U poslednjih nekoliko godina, četvorodnevna radna nedelja je često u fokusu kao mogući način da se poboljša ravnoteža između posla i privatnog života, posebno pošto je pandemija natjerala mnoge da preispitaju svoje prioritete. Dok neki smatraju da je to revolucionarna alternativa uobičajenom ritmu od ponedeljka to petka, za druge se radna nedelja od četiri dana pokazala kao nepremostiv problem.

Praksa sa četiri radna dana nedeljno je testirana širom svijeta, a neke kompanije su je čak i trajno usvojile nakon detaljnih ispitivanja, jer se pokazalo da je tako poboljšano blagostanje zaposlenih i da su srećniji, dok su zadržali isti nivo produktivnosti.

U mnogim kompanijama, ipak, četvorodnevna radna nedelja se pokazala neodrživom. U nekim industrijama je jednostavno nemoguće imati slobodan petak, dok je u onima u kojima je radnicima bio dozvoljen trodnevni vikend, slobodno vrijeme često dolazilo nakon iscrpljujuće radne nedelje tokom koje su zaposleni morali da rade više nego inače, kako bi nadoknadili “izgubljeni” dan.

Međutim, ako četvorodnevna radna nedelja nije univerzalno rješenje kakvo se očekivalo, da li to znači da je došao kraj snovima o kraćem radnom vremenu uopšteno?

Odgovor je – ne, jer postoji mogućnost uvođenja šestočasovne radne nedelje.

Istraživač dr Mansur Sumro sa Univerziteta Tisajd u Velikoj Britaniji, rekao je za Euronews Next da bi kraći radni dan mogao za radnike biti fleksibilniji nego četvorodnevna radna nedelja.

– U pitanju je isti broj dana, i uglavnom standardno vrijeme. Mislim da bi to bio dobar početak – rekao je on.

Zašto ne raditi manje?

Osmočasovni radni dan je praksa koja traje decenijama, ali nije nužno najpametniji ili najzdraviji način rada. Datira još iz industrijske revolucije, perioda koji, koliko god uticajan bio za istoriju čovječanstva, nije baš bio blagonaklon prema interesima radnika.

U to vrijeme, osmočasovni radni dan je bio progresivna politika stvorena da spriječi da radnici, među kojima su bila i djeca, lome kičmu radeći po 16 sati dnevno. Ideja je bila sledeća: dan ima 24 sata, i može se podijeliti na tri dijela – osam sati rada, osam sati odmora, osam sati slobodnog vremena. Uprkos tome, niko nikada nije rekao kako je osam sati rada idealno za ljude – zapravo, stvari stoje suprotno, piše sajt Euronews Srbija.

Nekoliko nedavnih studija otkrilo je da fokus i produktivnost radnika opadaju nakon otprilike pet sati, a britanska anketa iz 2019. godine pokazala je da se kancelarijski radnici osjećaju produktivno samo oko pola dana, dok ostatak vremena provode pregledajući društvene mreže, spremajući čaj ili kafu, a neki od njih čak i traže drugi posao dok su na radnom mjestu.

Istraživački rad sa Univerziteta Stenford u SAD iz 2014. kaže da je produktivnost radnika opala kada su radili više od 50 sati nedeljno, i to do mjere u kojoj su oni koji rade 70 sati nedeljno, obavljali istu količinu posla kao oni koji rade 55 sati.

Ideju o skraćenju radnog dana umjesto da se skrati radna nedelja, predložili su psiholozi koji vjeruju da bi šest umjesto osam sati rada bio izvodljivija opcija za preduzeća, a da bi imao isti povoljan uticaj na zaposlene kao četvorodnevna radna nedelja.

U Evropi, Holandija je zemlja u kojoj radnici rade najmanje sati, sa prosjekom od 30,3 sati nedeljno. Inače, standardni prosjek prošle godine bio je 40 sati nedeljno, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Danska je na drugom mjestu sa 33,7 sati nedeljno u prosjeku za radnike sa punim radnim vremenom, a slijedi Norveška sa 34,1 satom nedeljno.

Sve tri se svrstavaju u sam vrh zemalja u svijetu sa najvišim nivoom produktivnosti.

Može li nešto poći naopako?

Jedna od glavnih zabrinutosti u vezi sa skraćenjem radnog vremena je da zemlje ne bi mogle da priušte takve eksperimente u vrijeme kada je dobar dio svjetske ekonomije u lošem stanju. Uprkos pozitivnim ekonomskim izgledima u Holandiji, Danskoj i Norveškoj OECD je preporučio ovim zemljama da povećaju svoju produktivnost kako bi ubrzale oporavak od pandemije koronavirusa, jer se suočavaju sa rastućom inflacijom i krizom troškova života.

Probe za uvođenje novih praksi kao što je šestočasovni radni dan su često skupe – a ponekad se desi i da troškovi nadmašuju korist. Na primjer, postoji istraživanje iz 2016. koje je finansirala vlada u domu penzionera u Švedskoj, koje je pokazalo da su medicinske sestre kojima su smjene skraćene sa osam na šest sati uz istu platu, bile 20% srećnije od onih koje su zadržale uobičajenih osam sati. Međutim, pokazalo se da je ovakva inicijativa neodrživa na duže staze, jer je starački dom morao da angažuje još 17 medicinskih sestara kako bi se odgovorilo na potrebe nastale skraćenim radnim vremenom.

Drugi razlog za zabrinutost je fenomen koji se pokazao u ispitivanjima četvorodnevne radne nedelje – radnici osjećaju kao da imaju veći pritisak da sve završe u kraćem vremenskom roku.

Sumro je rekao da radnici osjećaju prilikom četvorodnevne rane nedelje “strah i neizvjesnost”, jer su zabrinuti zbog toga da će njihovi šefovi pomisliti kako su godinama “hvatali krivine”, čim mogu da urade isti posao za manje sati.

Druga strana ovog pitanja je opterećenje poslom. Mnogi već rade prekovremeno, često neplaćeno, a novi šestočasovni obrazac bi trebalo da bude strogo regulisan kako bi se osiguralo da ljudi ne rade i dalje po osam sati kako bi završili sve što je neophodno.

Takođe, u vrijeme rastuće inflacije i sve većih troškova života, dok se mnogi bore da plate račune, kiriju i napune frižider, Sumro smatra da bi ljudima bilo lakše da nađu dodatni posao ako bi radna nedelja trajala četiri dana, nego ako bi radni dan trajao šest sati.

– Četvorodnevna radna nedelja pomaže mnogima da pronađu sporedne poslove, sporedne poslove. Iako je manji broj sati takođe olakšica kada je u pitanju posao, ipak im dodatni slobodan dan donosi više koristi – rekao je Sumro.

– Dakle, šestočasovni radni dan je fleksibilan, ali mislim da bi se četvorodnevna radna nedelja bila fleksibilnija opcija. Kako god, i jedno i drugo bi dobro došli zaposlenima – zaključio je Sumro.

Izvor: euronews.rs

Check Also

Damjanović: Biće teško definisati budžet za narednu godinu

Ministar finansija Aleksandar Damjanović očekuje da će parlament jednoglasno usvojiti rebalans ovogodišnjeg budžeta, napominjući pritom …

Leave a Reply

Your email address will not be published.