Kako su trgovački centri oblikovali navike potrošača

Tržni centri, trgovački centri i prodajni centri različiti su nazivi koji se odnose na isti pojam – kontinuirani niz maloprodajnih i uslužnih objekata različitih grana s ciljem zadovoljenja primarnih ljudskih potreba, kao što su kupnja, društvena interakcija i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima.

Ali, s razvojem e-trgovine postavlja se ono famozno pitanje: koliko dugo će tržni centri opstati?

Mnogi stručnjaci nagađaju da smo svjedoci početka gašenja koncepta tržnih centara, kako kod nas tako i u svijetu, iz više razloga. Pandemija je pokazala koliko su potrošačke navike zapravo prilagodljive, jer u samo mjesec dana od trenutka uvođenja epidemioloških mjera internet kupovina je porasla i do sedam puta u Hrvatskoj, a od tada samo raste.

Kako bismo što adekvatnije protumačili buduće potrošačke navike, analiziraćemo kako su nastali naši omiljeni tržni centri i kakav uticaj su imali na kupce tog vremena?

Pojava koncepta trgovačkih centara – globalni uticaj trgovačkog centra

Savremeni koncept tržnog centra nastao je 1920. godine kao rezultat pomnog strateškog promišljanja i detaljnog plana kako bi se ljudima iz predgrađa, koji nisu imali razvijenu socijalnu stimulaciju, omogućio doživljaj urbane sredine.

Danas sa sigurnošću možemo reći da je ovaj koncept premašio sva očekivanja i postao centra društvene interakcije u mnogim zemljama.

Međutim, ovaj model vuče korijene još iz starog Rima, na čijim su se forumima nalazili najraniji primjeri ovih javnih trgovačkih područja. Trajanova pijaca koja je sagrađena oko 100 – 110. godine prema Apolodorovom planu, smatra se najstarijim trgovačkim centrom na svijetu.

Veliki bazar u Istanbulu, koji je osnovan u 15. vijeku, jedan je od najvećih trgovačkih centara na svijetu, zahvaljujući činjenici da uključuje 58 ulica i 4.000 trgovina.

Chester Rows, koji predstavlja jedan od najstarijih trgovačkih centara, bio je kandidat Velike Britanije za novu Tentativnu listu svjetske baštine 2010. godine.

Iz ovih podataka možemo zaključiti da su trgovački centri bili i važni društveni centri, te da je potrošačka kultura uvelike zavisila od druženja, a ne samo os potreba. Taj trend nastavio se i danas, uprkos brojnim pokušajima smanjenja hiperkonzumerizma i hiperprodukcije – propagiranjem “minimalnog načina života” i ekološke svijesti.

U nastavku ćemo analizirati ključne momente koji su doveli do globalnog uticaja shopping centara.

Tržni centri 20-ih i 30-ih godina prošlog vijeka

Na osnovu istorije razvoja trgovačkih centara koju je dao Consumer Reports (američka neprofitna organizacija posvećena nezavisnom testiranju proizvoda i javnom obrazovanju potrošača), ovaj moderni koncept nastao je 1920-ih u Kaliforniji u obliku sličnom supermarketima.

Glavni razlog bila je potreba da manje urbanizovana mjesta imaju lakši pristup trgovinama, kao i da se ljudi socijalizuju.

Trgovački centri do 1990. godine

Prvi zatvoreni tržni centar razvijen je u predgrađu Mineapolisa 1956. godine i od tada je ovaj oblik postao popularan.

Fenomenalan rast i razvoj trgovačkih centara prirodno je pratio iseljavanje stanovništva iz gradova, kao i paralelni rast korištenja automobila. Do 1960. u Americi je bilo 4.500 tržnih centara, koji su činili 14% maloprodaje. Do 1975. bilo je 16.400 trgovačkih centara koji su činili 33% maloprodaje. Globalna slika nije bila drastično drugačija.

Godine 1987. u Americi je bilo 30.000 tržnih centara koji su činili više od 50% svih potrošenih dolara u maloprodaji (oko 676 milijardi dolara i 8% radne snage).

Tržni centri u 21. vijeku

Današnji trgovački centri predstavljaju spoj luksuza i nužnosti – često su spoj maloprodajnih objekata, restorana i kafića, ali i frizerskih salona. Primjer za to kod nas je najveći tržni centar u regionu, Galerija Beograd.

Međutim, postavlja se famozno pitanje da li je internet prodaja zaista veliki izazov za klasične trgovine?

Podatak iz 2018. iznosi statistiku da 77% potrošača širom svijeta prvo pogleda ponudu u online katalogu, prije odlaska u kupovinu, a to je ključna stvar koja se promijenila u potrošačkoj kulturi – korištenju interneta i društvenih mreža, kao aplikacija za neke oblike kupovine.

Iako se predviđa da će tržište na internetu doživjeti još veći procvat, ekonomisti ukazuju na činjenicu da je gotovo nemoguće da fizički objekti nestanu – ljudima je svojstvena potreba za druženjem, kao i potreba da pokušaju ili prvo pogledaju određene proizvode.

Online prodaja i kupovina postaće standardna opcija za prehrambene proizvode, kućnu kemiju i slične potrepštine, što je pokazala i pandemija – dok trgovina koja uključuje, na primjer, modnu industriju ili kozmetiku i dalje zahtijeva postojanje fizičkih objekata.

Izvor: SEEbiz/Aleksandar Čolić, Avokado

Check Also

Polovni automobili postaju luksuz: Zbog visokih cijena i skupih kredita van domašaja većine kupaca

Visoke cijene i rastuće kamate izbacile su polovne automobile van domašaja sve većeg broja kupaca.

Leave a Reply

Your email address will not be published.