Svijetu predstoji prehrambena kriza

Loše vremenske prilike, rat u Ukrajini i nedostatak mineralnih đubriva doveli su do straha od globalne krize hrane.

Od početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine rat je poremetio isporuke mineralnog đubriva, ključnog izvora hranljivih materija za usjeve.

Rusija je najveći svjetski izvoznik azotnog đubriva i zauzima drugo mjesto po izvozu fosfornih i kalijumovih đubriva. Bjelorusija, ruski saveznik koji se takođe bori protiv zapadnih sankcija, još jedan je veliki proizvođač đubriva. Pored toga, obije zemlje zajedno čine preko 40 odsto globalnog izvoza hranljivih sastojaka potaše (mješavine kalijumovih jedinjenja) za usjeve.

Glavna destinacija izvoza đubriva iz Rusije su velike ekonomije poput Indije, Brazila, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, mnoge zemlje u razvoju — uključujući Mongoliju, Honduras, Kamerun, Ganu, Senegal i Gvatemalu — oslanjaju se na Rusiju za najmanje jednu petinu svog uvoza đubriva.

Štaviše, rat je intenzivirao trendove koji su već ometali snabdijevanje, kao što je povećano gomilanje velikih zemalja proizvođača, poput Kine, ili nagli skokovi cene prirodnog gasa, ključne sirovine za proizvodnju đubriva.

Država Vrijednost izvoza mineralnih đubriva (u milijardama dolara)
Rusija 12,5
Kina 10,9
Kanada 6,6
Maroko 5,7
SAD 4,1
Saudijska Arabija 3,6
Holandija 2,9
Belgija 2,6
Oman 2,6
Katar 2,2

Izvor: CIA, The Fertilizer Institute, The World Factbook Field Listing, Visual Capitalist

Povrh toga, blokada ukrajinskih luka od strane ruske crnomorske flote, zajedno sa zapadnim sankcijama protiv Rusije, pogoršala je uska grla u globalnom lancu snabdijevanja, uzrokujući inflaciju cijena hrane i energije širom svijeta.

To je uglavnom zato što Rusija i Ukrajina zajedno čine skoro jednu trećinu globalne ponude pšenice.  Pšenica je jedan od najčešće korišćenih usjeva u svijetu godišnje, koristi se za pravljenje raznih prehrambenih proizvoda poput hleba i testenina. Dodatno, Ukrajina je takođe veliki izvoznik kukuruza i ječma, te ulja od suncokreta i repice.

Kao rezultat blokade, ukrajinski izvoz žitarica i uljarica pao je sa šest miliona tona na dvija miliona tona mjesečno.

Nakon dvomjesečnih pregovora, dvije zemlje su u Turskoj potpisale sporazum o ponovnom otvaranju ukrajinskih crnomorskih luka za izvoz žitarica, što je izazvalo nadu da se međunarodna kriza sa hranom može ublažiti.

Prema procjenama Međunarodnog savjeta za žito (International grains council) za sezonu 2021-22, najveći svjetski izvoznik žitarica biće Sjedinjene Američke Države sa 93 miliona tona, na drugom mjestu su objedinjene Rusija i Ukrajina sa 87 miliona tona, na trećem je Argentina sa 56 miliona, na četvrtom Evropska unija sa 50, a na petom Brazil sa 44 miliona tona.

U julskom izvještaju Međunarodnog savjeta za žito predviđa se da će, zbog projektovanog pada roda kukuruza (-32 miliona tona međugodišnje) i pšenice (-11 miliona međugodišnje), na globalnom nivou proizvodnja žitarica u sezoni 2022/23 pasti za dva odsto, na 2.252 miliona tona, što je potencijalno prva kontrakcija u pet sezona.

Usljed skučenih zaliha i očekivanih povišenih cijena, ukupna potrošnja bi mogla blago da opadne zbog manje upotrebe hrane za životinje. Nakon blagog povećanja u prethodnoj sezoni, predviđa se da će se zalihe ponovo smanjiti, na osmogodišnji minimum od 583 miliona tona (-četiri odsto).

Pored rata u Ukrajini, i drugi negativni faktori, uključujući pandemiju Covid-19 i klimatske promjene, doveli su do toga da je skoro milijardu ljudi prošle godine gladovalo, prema podacima Ujedinjenih nacija. Od tog broja, na ivici ekstremne gladi ove godine je čak 345 miliona ljudi širom planete, što je izuzetno povećanje od čak 25 odsto sa kraja prošle godine, izvijestio je UN FAO.

Vrućina, suša i poplave su takođe desetkovale useve u Latinskoj Americi, Sjevernoj Americi i Indiji posljednjih meseci, dok je Evropu pogodio toplotni (i sušni) talas nazvan “Lucifer”. U Srbiji se, na primjer, očekuje da bi rod kukuruza mogao biti prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu, piše Biznis.rs.

Dakle, nema pozitivnih pokazatelja za period koji nam predstoji od jeseni. Pritom, čovečanstvo je sve brojnije i traži sve veće količine hrane. Pojedine teritorije gotovo sigurno će ostati uskraćene, uz cijene koje već teško mogu da isprate.

Check Also

Broj putnika na evropskim aerodromima udvostručen u 2022.

Putnički saobraćaj na evropskim aerodromima je konačno počeo da se oporavlja od krize izazvane kovidom-19, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.