Odlični rezultati tehnoloških divova zasjenili Fed i izvjesnu recesiju

Čini se poprilično nelogičnim da su u nedjelji kada je SAD ušao u tehničku recesiju, a Fed ponovno podigao kamatne stope, vodeći berzanski indeksi značajno porasli.

Štaviše, jul je bio najbolji mjesec od 2020. godine.

Izgleda da su investitori sve te događaje već predvidjeli, pa dodatne nervoze nije bilo. Američka centralna banka ponovo je podigla kamatnu stopu Feda za 0,75 posto. Fed si nije priuštio dva ovako visoka uzastopna povećanja (za 75 baznih bodova) već 28 godina. Uz tako naglo pooštravanje monetarne politike, zabrinutost oko tvrdog prizemljenja američke ekonomije postaje sve glasnija.

“Nije baš vjerovatno da će meko slijetanje uspjeti. Centralne banke danas se suočavaju sa snažnim “trade-offom” između rasta i inflacije. Očekujemo da će Fed promijeniti smjer tek sljedeće godine, kada se pokažu ekonomski učinci povećanja kamatnih stopa su uočljiviji.”

Fed je počeo da podiže kamate u martu, a sada je stopa Fed fondova (po kojoj banke međusobno posuđuju novac preko noći) u rasponu od 2,25 do 2,50 posto, najviše od decembra 2018.

Najveća svjetska ekonomija tehnički je već u recesiji jer je i u drugom tromjesečju BDP pao, ovaj put za 0,9 posto (prema prvoj procjeni), na godišnjem nivou. Ali Amerikanci se tješe činjenicom da će biti u recesiji tek kada Nacionalna kancelarija za ekonomska istraživanja procijeni da je tako. Riječ je o grupi od osam makroekonomista, koja u obzir uzima više faktora, a ne samo kretanje BDP-a.

Svaka recesija je priča za sebe, ali ovoga puta čini se da potrošači (zasad) nisu baš zabrinuti i ne očekuju neku tešku priču u stilu finansijske krize iz 2008. Vjeruju i da će Fed vrlo brzo početi da spušta kamatne stope ponovno na prve znake ozbiljne recesije. Slično je bilo i na prelazu vijeka i bumu dionica kompanija. Kada je 2001. godine nastupila recesija, Fed je smanjio kamatne stope čak 11 puta nakon provođenja stroge monetarne politike 1999. i početkom 2000. godine.

Čak je i Evropska centralna banka konačno preduzela akciju na sastanku u julu i podigla kamatne stope (za 0,5 postotnih bodova) prvi put u više od decenije. Tržišta novca to su i očekivala, Euribor je najviši u posljednjih jedanaest godina. Nečuveno je da su u ECB-u toliko čekali, jer je inflacija u međuvremenu divljala. Eurozona je u julu imala inflaciju od 8,9 posto, Slovenija 11 posto. Podaci o srpanjskoj inflaciji u SAD-u bit će objavljeni 10. avgusta. U junu je godišnja inflacija iznosila 9,1%, a rast indeksa cijena osobnih izdataka (PCE), ključne mjere inflacije u odlukama američke centralne banke, iznosio je 6,8%, što je novi neslavni rekord u posljednjih 40 godina.

Uprkos svemu (prije godinu dana niko ne bi vjerovao da će kamata u SAD-u danas iznositi 2,25 posto), berzanski indeksi u New Yorku (a i u Evropi) su u drugoj polovini nedjelje značajno ojačali, tako da je nedjeljni rast bio kod S&P-a veći od četiri posto, a vrijednost ovog indeksa ponovo je porasla iznad 4000 bodova.

Još više, gotovo pet posto, pretprošle je nedjelje dobio tehnološki Nasdaq. Podsticaj su mu dali rezultati Amazona (121,2 milijarde dolara tromjesečnog prihoda – 7% više nego lani) i Applea (83 milijarde dolara prihoda, nešto više nego u istom razdoblju prošle godine – 19,4 milijarde dolara dobiti), a oba su tehnološka diva nadmašila očekivanja analitičara.

Autor: Andrija Jović

Izvor: SEEbiz

Check Also

Sava osiguranje zapošljava: Saradnik za poslove osiguranja

Akcionarsko društvo Sava osiguranje Podgorica raspisuje O G L A S za radno mjesto SARADNIK …

Leave a Reply

Your email address will not be published.