Danas je održana 59. sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojom je predsjedavao Radoje Žugić, guverner i predsjedavajući Savjeta. Prije sjednice Savjeta održana je sjednica Nacionalnog komiteta za razvoj finansijske edukacije, kao privremenog radnog tijela Savjeta, u čijem sastavu su članovi Savjeta (ministar finansija, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i predsjednik Komisije za tržište kapitala), kao i ministar prosvjete.
Na sjednici Savjeta za finansijsku stabilnost usvojen je Program razvoja finansijske edukacije u Crnoj Gori 2023-2027, čiji je Predlog prethodno utvrdio Nacionalni komitet.
Riječ je o dokumentu koji predstavlja strateški okvir za spovođenje aktivnosti svih zainteresovanih subjekata na planu finansijske edukacije u narednih pet godina. Program podržava težnju Vlade i Centralne banke Crne Gore da crnogorskim građanima obezbijede pristup kvalitetnoj finansijskoj edukaciji, kako bi stekli i unaprijedili znanja i vještine za donošenje odgovornih finansijskih odluka. Program će se sprovoditi kroz godišnje akcione planove, a Nacionalni komitet za razvoj finansijske edukacije, kao posebno radno tijelo Savjeta za finansijsku stabilnost, biće zaduženo da nadgleda implementaciju Programa.
„Usvajanje Programa razvoja finansijske edukacije važna je prekretnica ka efikasnijem, koordinisanijem i rezultatski orijentisanom djelovanju u korist finansijske pismenosti, a preduslov za njegovu uspješnu implementaciju je posvećen rad“, poručili su članovi Savjeta i pozvali sve zainteresovane društvene subjekte da budu dio ove važne agende.
Na današnjoj sjednici Savjeta razmatrana je Informacija o finansijskoj stabilnosti za drugi kvartal 2022. godine. Podaci iz ovog dokumenta ukazuju na izuzetno skroman rast ekonomske aktivnosti u eurozoni u prvom kvartalu tekuće godine, od svega 0,5%, pri čemu međunarodne finansijske institucije, poput MMF-a, očekuju usporavanje globalnog ekonomskog rasta u 2022. godini, što je odraz dešavanja u Ukrajini, rasta inflacije i novog talasa pandemije.
Što se tiče ekonomskih trendova u Crnoj Gori, podaci o kolektivnom smještaju za prvih pet mjeseci tekuće godine ukazuju na rast u broju dolazaka turista (156,2%) i broju ostvarenih noćenja (179,3%) u odnosu na uporedni period prethodne godine. U drugom kvartalu je nastavljen trend rasta potrošačkih cijena, pa je stopa inflacije na kraju juna iznosila čak 13,5%.
U fiskalnoj sferi, rizici su i dalje izraženi, a njihov budući uticaj neizvjestan zbog sve složenije ekonomske i geopolitičke situacije na globalnom nivou. U takvim okolnostima, kreiranje dodatne javne potrošnje, uz odsustvo analiziranja fiskalnog uticaja, može ugroziti održivost javnih finansija, što bi se odrazilo i na stabilnost ukupnog finansijskog sistema. Nepovoljni trendovi na međunarodnim finansijskim tržištima upućuju na potrebu traženja načina za obezbjeđivanje nedostajućih fiskalnih sredstava u tekućoj godini na domaćem tržištu, do nivoa koji ne bi ugrozio kreditnu aktivnost ka realnom sektoru.
Trendovi koji karakterišu bankarski sektor i u drugom kvartalu ove godine ostaju pozitivni. Zabilježen je rast aktive i kapitala banaka na godišnjem nivou, kao i rast depozita (rast je na godišnjem nivou iznosio je 21,4%) i kredita (6,8%). Na kraju drugog kvartala 2022. godine NPL (učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima) je iznosio 6,3%.
U sektoru osiguranja je tokom prvih šest mjeseci 2022. godine, prema preliminarnim podacima Agencije za nadzor osiguranja, zabilježen rast bruto fakturisanih premija od 11,9% u odnosu na isti period prošle godine.
Prema ocjeni Savjeta, sistemski rizik po finansijsku stabilnost se za sada može okarakterisati kao umjeren, uz prisustvo određenih ranjivosti, koje bi se mogle intenzivirati zbog složene ekonomske i geopolitičke situacije. Stoga je zaključeno da je neophodno aktivno pratiti kretanja pokazatelja stabilnosti finansijskog sistema i, u zavisnosti od razvoja situacije, osmišljavati i implementirati dodatne monetarne, prudencione i fiskalne mjere u pravcu smanjenja rizika.
