Šta mogući raspad HSBC nagovještava o sudbini međunarodnih banaka?

Britanska HSBC banka je pod sve većim pritiscima da se podeli na dvije banke, odnosno na azijsko i zapadno tržište. Suprotno većinskom stavu, profesor sa Oksforda Vilijam Brajton upozorava da ukoliko se međunarodni finansijski sistem dodatno rasparča tako što bi Zapad uveo finansijske sankcije i Kini, HSBC bi mogla biti prva ali sigurno ne i posljednja žrtva. Povlačenje novih granica u geografiji globalnih finansija imaće duboke posljedice za sve međunarodne banke, uvjeren je britanski ekonomista.

Kinesko osiguravajuće društvo Ping An, najveći akcionar britanske HSBC banke, zvanično je zatražilo da se ona podijeli na dvije banke, od kojih će jedna pokrivati azijsko a druga zapadno tržište. Odluka kineske kompanije samo je javno finale rasprava koje se vode iza kulisa već godinama o poziciji ove banke i potvrda da je ona u aktuelnim političkim i finansijskim tenzijama postala neodrživa, smatraju analitičari.

Ocjene britanskih finansijskih stručnjaka o posljedicama koje bi izazvala ovakva podela, međutim, prilično se razlikuju. Većina se zalaže za sporazumni razlaz, jer zamjera HSBC banci da u svom poslovanju krši sve etičke principe, pokušavajući da pomiri dvija nespojiva svijeta – autoritarni kineski sistem sa vrijednostima zapadne demokratije.

Rukovodstvo banke optužuju da pomaže kineskim zvaničnicima u gušenju ljudskih prava u Hong Kongu i da trenutno privatno savetuje kineske regulatore kako da zaštite imovinu u inostranstvu u slučaju da SAD uvedu finansijske sankcije i Kini. Takođe, britanska banka se „tereti“ za ogromnu korupciju i to ne samo na kineskoj strani, nego i kod kuće. Kritičari iznose podatke da HSBC, na primjer, izdvaja 11.000 funti godišnje da bi britanskim parlamentarcima plaćala put u Kinu kako bi se sastali sa tamošnjim zvaničnicima, te da intenzivno lobira u britanskoj vladi u korist kineskih interesa.

Neodrživi „politički agnosticizam“

Mnogi među njima ističu da sada, sa izbijanjem rata u Ukrajini, konačno postaje neodrživ licemerni „politički agnosticizam“ rukovodilaca britanske banke, koji se već godinama pravdaju u javnosti da u svom poslovanju samo poštuju regulative u državama u kojima rade. Naime, egzodusu zapadnih banaka sa ruskog tržišta pridružila se i HSBC, koja je tamo zatvorila sve filijale, dok je istovremeno ušla u klub pasioniranih zagovornika ESG poslovanja, koje podrazumijeva i dosledno poštovanje ljudskih prava.

Stoga je očigledno da banka više ne može da sedi na dvije stolice, odnosno da će morati jasno da se opredijeli na čijoj je strani u aktuelnoj borbi „dobrih i loših momaka“, insistiraju oponenti njenog načina poslovanja i advokati zapadnih interesa. HSBC se nalazi u nezavidnoj tržišnoj poziciji, budući da skoro dvije trećine vrijednosti generišu Hong Kong i Velika Britanija, dok je preostala trećina „raspršena“ po svijetu. Njeno poslovanje je, praktično, zaglavljeno između čekića i nakovnja, u situaciji kada se odnosi između Zapada i Kine dodatno pogoršavaju.

Upravo zato, većina britanskih finansijskih stručnjaka se zalaže za to da njihova vlada ne bi trebalo da prepusti rukovodstvu HSBC-a da se kocka, računajući na dalji rast svojih prihoda u Aziji, i time rizikuje da upadne u ogromne teškoće čiju bi visoku ekonomsku cijenu platili britanski poreski obveznici.

Naprotiv, krajnje je vrijeme da zvanični London „otvori oči i tiho prihvati ponudu kineskog akcionara o sporazumnom razvodu“, ističe jedan od najvatrenijih zagovornika ovakvog stava, Sem Gudmen, direktor tink-tenka „Hong Kong Watch“. Prema njegovom mišljenju, vlada bi morala da načini ovakav korak „makar samo zato da poštedi britanske poreske obveznike i sačuva Ujedinjeno Kraljevstvo od dalje sramote da njegova banka radi godinama za ciljeve kineske države. Nakon izbijanja rata u Ukrajini“ zaključuje Gudmen, „čak je i ovom ’finansijskom kameleonu’ koža postala pretesna“.

Raspad globalnog finansijskog sistema

Istu problematiku, sa mnogo manje ideološke strasti i uz više ekonomskih činjenica razmatra i Vilijam Brajton, profesor ekonomije i finansija na Oksfordu, koji stoga dolazi i do drugačijih zaključaka. Ovaj akademik, koji je vodio istraživanja za HSBC banku o ulaganjima na tržištima Azije i Pacifika, i autor je knjige „Uspon Kine, pad Azije“, podsjeća da su „podmićeni“ britanski parlamentarci još prije deset godina postavili pitanje da li je HSBC prevelika da bi njome moglo efikasno da se upravlja.

Ali to je bilo pogrešno pitanje, jer je pravo trebalo da glasi da li je organizacija banke previše razuđena za djelotvorno poslovanje? Naime, ukrupnjavanje tržišta je ne samo poželjno već i prioritetno u bankarskoj industriji, ali ne i prevelika fragmentiranost poslovanja, koja je prepreka da se uspostavi optimalna alokacija kapitala i resursa i učvrsti dominantni pokretač rasta za cijelu bankarsku grupu. Rasparčanost poslovanja iziskuje i suviše složen sistem upravljanja, pa su zato investitori skeptični da HSBC može da obezbedi željeni finansijski učinak.

Banka nema uporište u ostvarivanju prihoda ni u jednom specifičnom proizvodu, niti u nekom regionu. Dva najveća tržišta, Velika Britanija i Hong Kong generisala su 33%, odnosno 29% ukupnih prihoda u 2021 godini. Banka ne ostvaruje značajnije prihode ni u Sjedinjenim Državama ni u kontinentalnoj Kini, budući da svako od ovih tržišta učestvuje sa svega oko 8% u ukupnim prihodima na nivou cijele grupe, navodi Brajton.

Podela banke koja trenutno ima imovinu vrijednu oko tri milijarde dolara je veoma složen proces, ali HSBC se suočava sa sve većim geopolitičkim pritiscima, koji će biti još intenzivniji imajući u vidu u kom pravcu se kreće ekonomska i finansijska geografija.

„S obzirom na aktuelne trendove, vjerujem da će se finansijski sistem podijeliti na tri različita regionalna bloka. U normalnim situacijama, ovo geografsko razdvajanje ne bi predstavljalo problem i globalne banke, kao što je HSBC, imale bi važnu posredničku ulogu u povezivanju ova tri regiona. Ali ovo nisu normalna vremena. Umjesto ekonomskog razuma, imamo uspostavljenog monopolistu koji nastoji svim silama da spriječi ideološkog protivnika i ekonomskog suparnika da promeni trenutni globalni poredak, dovodeći geopolitičku situaciju do usijanja“, ocjenjuje profesor sa Oksforda.

Prva, ali ne i posljednja žrtva

Rizici s kojima se suočavaju međunarodne banke značajno su se povećali tokom poslednjih nekoliko mjeseci. Ideja da bi Zapad sankcionisao trgovanje juanima ili kineskim hartijama od vrijednosti bila bi odbačena kao apsurdna samo prije godinu dana. Ali nakon sankcija primijenjenih na Rusiju, ovaj scenario sada postaje moguć, smatra Brajton, pogotovo ako se kineska spoljna politika otvorenije sukobi sa Zapadom.

Koliko je to ozbiljna pretnja ilustruju i nimalo diplomatske poruke britanskih i drugih zapadnih zvaničnika da će Kina nastaviti da raste samo ako prihvati „međunarodna“ pravila, što je tek eufemizam za uslove koje nameće Zapad, ili će proći kao Rusija, navodi britanski profesor. On, međutim, ističe da zapadni lideri zanemaruju činjenicu da Rusija i Kina imaju vrlo različite ekonomske i finansijske uloge u globalnoj privredi.

„Zato više od bilo kakve političke reakcije iz Pekinga, takva zapadnjačka samouvjerenost predstavlja daleko veći rizik za banke koje nastoje da zaobiđu nastajuću šizmu između Kine i Zapada, posebno ako geopolitički raskol postane još izraženiji“, upozorava Brajton.

Rukovodstvo HSBC banke može da se nada da su ovi poremećaji prolazni, te da će se napetosti vremenom ublažiti imajući u vidu enormne troškove za sve koje bi proizveo potpuni raskol globalnog finansijskog sistema. Ali ako se pokaže da je ova zdravorazumska perspektiva pogrešna, što se nažalost čini vjerovatnijim, onda HSBC ima ozbiljan problem. Kao jedna od banaka ranjivijih na geografsku iscepkanost, mogla bi postati na finansijskom tržištu ono što je kanarinac u rudarskom oknu – upozorenje na loše posljedice u budućnosti.

U situaciji kada geopolitika diktira sudbinu ekonomije, HSBC može biti prva ali svakako ne i posljednja žrtva. Promena geografije globalnih finansija i povlačenje novih granica imaće duboke posledice za sve međunarodne banke, uveren je britanski ekonomista.

Zorica Žarković

Finansije TOP 2021/22, u izdanju časopisa Biznis i finansije

Check Also

MF zadovoljno procjenama EBRD, ali očekuju rast od 4,7 odsto

Imajući u vidu dosadašnje rezultate, očekivane povoljne trendove u trećem kvartalu i ostatku godine, a …

Leave a Reply

Your email address will not be published.