Uspostavljanje direktnog platnog prometa između Crne Gore i Srbije: Žugić bi u paketu, Tabaković ne bi da čeka

Centralna banka (CBCG), kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, smatra da je za uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore strateški kvalitetnije rješenje kroz projekt koji treba da poveže zemlje zapadnog Balkana na platni sistem Evropske centralne banke (ECB), umjesto kroz sistem koji je već formiran na osnovu posebnog sporazuma centralnih banaka Crne Gore, Srbije i BiH iz 2007. godine.

Sporazum o Međunarodnom kliringu u devizama iz 2007. godine zaživio je između Srbije i BiH, dok se Crna Gora u taj sistem nije uključila. Za operatora ovog sistema je imenovana Narodna banka Srbije (NBS).

Procjena CBCG da bi tehnička priprema za povezivanje u platni sistem ECB-a u okviru projekta koji je dio Berlinskog procesa bila završena za godinu dana, dok uključenje u kliring plaćanja zavisi od politike crnogorskih banaka koje “CBCG ne može obavezati koji platni sistem će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija”.

Iz CBCG za “Vijesti” kažu da će početkom avgusta s crnogorskim komercijalnim bankama, koje nijesu bile zainteresovane za njegovu primjenu, ponovo razgovarati o mogućnosti uključenja u ovaj sistem i tražiti od njih predloge za njegovo unapređenje.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) smatraju da nije do sada bilo političke volje da Crna Gora bude dio sistema kreiranog 2007. godine i da se to može odmah primijeniti, dok bi uključenje kroz regionalno povezivanje na platni sistem ECB iziskivalo duži vremenski period i dodatne troškove.

Pitanje direktnog platnog prometa je otvoreno prošlog mjeseca tokom sastanka predstavnika dviju Vlada u Beogradu, što su premijer Crne Gore Dritan Abazović i premijerka Srbije Ana Brnabić saopštili na konferenciji za novinare. Nakon toga je ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović uputio dopis Žugiću s očekivanjem da se daju predlozi za rješenje ove biznis barijere.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je uputila dopis Brnabićevoj, Abazoviću i guverneru Narodne banke BIH Seadu Softiću u vezi s inicijativom za rješenje ovog pitanja. Sa dopisom, u koji “Vijesti imaju uvid, upoznat je i Žugić.

Banke nezainteresovane

CBCG je odmah po potpisivanju sporazuma 2007.godine, kako kažu u toj instituciji, stvorila normativne i tehničke pretpostavke za funkcionisanje tog sistema s kojim je upoznala banke.

Međutim, osim nekih načelnih izjašnjavanja i sporadičnih interesovanja, nijedna banka sa sjedištem u Crnoj Gori nije iskazala zainteresovanost, dok su neke eksplicitno dale negativan odgovor na ponudu. Sistemu se nijesu priključile ni banke u Crnoj Gori čije su matične banke bile u Srbiji.

“U avgustu ćemo održati bilateralne razgovore s bankama kada će im još jednom biti izložene mogućnosti i prednosti međunarodnog kliringa plaćanja u devizama. Insistiraćemo da banke daju svoje predloge kako se sistem može unaprijediti sa stanovišta njihovih poslovnih politika. S tehničkog, operativno-funkcionalnog aspekta aranžman je testiran poslije potpisivanja sporazuma, a za primjenu je potrebno da neka banka podnese zahtjev za zaključenje ugovora o učešću u kliringu”, kazali su iz CBCG.

Vrhovna monetarna institucija planira i da sa Svjetskom bankom (SB) i NBS analizira ovaj sistem plaćanja da bi se vidjelo kako se on može izmijeniti da bi bankama postao prijemčiviji.

Analiza će sadržati i procjenu eventualnih ušteda za krajnjeg korisnika. Na ovaj način će se doći do konkretnih predloga što je potrebno da operator kliringa (NBS) i ostale centralne banke treba da izmijene u postojećem modelu,rekli su u CBCG, uz ocjenu da je to trebalo uraditi prije sporazuma iz 2007. godine.

Na pitanje do kada je realno da se platni promet između dvije države uspostavi, iz CBCG su istakli da to zavisi od polovnih politika banaka, te da kada je riječ o primjeni sporazuma iz 2007. CBCG nema mandat da utiče na komercijalne poslove i uslove banaka i ne može ih obavezati koji platni sistem će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija s finansijskim institucijama u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji.

Potrebna volja, prepreka nema

Iz NBS navode da je njihov utisak da u prethodnom periodu nije postojala politička volja da se sporazum realizuje i obezbijedi korist za građane i privredu za jeftiniji platni promet sa Srbijom i BIH.

Prednost sistema je što se učesnicima omogućuje da izvršavaju transakcije na račun klijenta u istom danu. Dalje,vrlo važna korist je što bi se izvršavanje transakcija bankama u Crnoj Gori i krajnjim korisnicma u Srbiji i BiH omogućilo po značajno povoljnijim uslovima. NBS naplaćuje naknadu za izvršavanje naloga za prenos od samo 10 dinara i to isključivo bankama u Srbiji, a ne naplaćuje naknadu za priliv novca iz drugih država bankama u Srbiji. Uz to, NBS kao operator sistem sve aktivnosti za druge centralne banke i za banke s teritorije drugih zemalja učesnica u sistemu obavlja potpuno besplatno, odnosno ne naplaćuje im naknade. Konačno CBCG je potpisnik ovog sporazuma zbog čega nema prepreke za brzu realizaciju, stav je NBS.

Iz NBS ukazuju da je obim trgovinske razmjene između Srbije i Crne Gore oko 900 miliona eura s tendencijom rasta, pa platni promet koji prati ovu robnu razmjenu može da bude realizovan po značajno nižim troškovima za obje države, a niži troškovi su dodatni podsticaj za veću robnu razmjenu. Ocjenjuju i da bi uključenjem Crne Gore u ovaj sistem pojeftinio i platni promet sa BIH.

U prethodnom periodu je testirano tehničko rješenje koje bi omogućilo direktnu konekciju banaka iz Crne Gore sa sistemom i razmjenom poruka između operatora sistema i banaka u realnom vremenu kada je konstatovana vrlo visoka interoperabilnost tehničkih rješenja koja se koriste u oblasti platnih sistema u obje zemlje. NBS je u svakom trenutku na raspolaganju za zajedničku analizu trenutnog stanja platne infrastrukture i razmatranja tehničkih detalja za uključenje crnogorskih banaka u ovaj sistem.U slučaju odluke da se Crne Gora uključi u sistem NBS, predlaže da se formira Nadzorni odbor sistema u koji bi bili uključeni svi guverneri i koji bi odlučivao o strateškim pitanjima u vezi s radom i daljim razvojem sistema, a u slučaju potrebe bi se mogle formirati i mješovite radne grupe. Da zaključim, za odvijanje direktnog platnog prometa između dvije zemlje postoji pravni okvir i odgovarajuća tehnička infrastruktura potrebna da se cilj zacrtan od predsjednika dviju vlada, a na korist građana i privrede, realizuje u najkraćem roku, odnosno da se crnogorske banke odmah uključe u ovaj sistem, navodi se u dopisu koji je potpisala Tabaković.

Brže je kroz Berlinski proces

CBCG smatra da je za rješenja ovog pitanja bolja primjena projekta pod pokroviteljstvom Berlinskog procesa, a koji se odnosi na kreiranje multilateralnog aranžmana povezivanja centralnih banaka Zapadnog Balkana sa TARGET Instant Payment Settlementom (TIPS) ECB-a,te da je to verifikovala i analiza svih raspoloživih scenarija povezivanja platnih sistema zemalja Zapadnog Balkana koju je Svjetska banka uradila u martu ove godine.

“Eksperti Svjetske banke (SB) i centralne banke regiona su zaključili da multilateralni aranžman povezivanja TIPS je ubjedljivo najoptimalniji scenario koji je efikasniji od scenarija povezivanja sa klirinškim sistemom NBS-a i od kreiranja novih regionalnih infrastruktura ili bilateralnog RTGS povezivanja. Ovaj projekat je ušao u fazu primjene”, objasnili su iz vrhovne monetarne institucije.

TIPS je nova usluga tržišne infrastrukture koju je eurosistem pokrenuo u novembru 2018. i ona, navode iz CBCG,omogućava pružaocima platnih usluga da ponude transfere novca svojim klijentima u realnom vremenu i non-stop, svakog dana u godini.

“To znači da, zahvaljujući TIPS-u, pojedinci i firme mogu međusobno prenositi novac u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na radno vrijeme njihove lokalne banke. To bi u konkretnom slučaju za Crnu Goru značilo značajno smanjenje troškova učesnicima u platnom prometu uz 24-časovnu raspoloživost za međunarodne platne transakcije ne samo sa Srbijom, već i sa zemljama Zapadnog Balkana i članicama EU”, rekli su iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da SB i nacionalne banke pregovaraju s ECB-om o modalitetima realizacije tog projekta i da se traži centralna banka ili neka komercijalna u Evropi koja će biti spona za zemlje Zapadnog Balkana, za poravnanje međunarodnih transakcija preko TIPS-a.

“Prema preliminarnim procjenama CBCG tehnička priprema za primjenu tog rješenja bi trajala oko godinu dana. Smatramo da to strateško rješenje koje nas značajno približava Evropskoj uniji predstavlja ključnu strategiju obezbjeđenja jeftinog i efikasnog međunarodnog platnog prometa sa zemljama Zapadnog Balkana i za potrebe primjene ovog rješenja će biti stavljeni svi naši raspoloživi resursi”, kazali su u CBCG.

“Vijesti” juče nijesu uspjele da dođu do komentara iz Udruženja banaka Crne Gore na ovu temu, dok je direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao da im predlog koji je predstavljen 2007. nije bio prihvatljiv i da ostaje pri istom stavu.

On je ranije “Vijestima” kazao da je tehnički to rješenje izvodljivo, a podrazumijeva da dvije banke u Srbiji i Crnoj Gori potpišu bilateralni ugovor o otvaranju računa i da plaćanja za svoje klijente obavljaju preko tih računa.

Razlog za nezainteresovanost bi mogao biti i to što, prema riječima Zaimovića, utvrđenu cijenu plaćanja za kliring prema Srbiji i BiH crnogorske banke nijesu dobile napismeno, ali im je rečeno da naknade prema CBCG, koje bi banke plaćale za kliring, ne bi bile veće od naknada koje plaćaju za unutrašnji platni promet.

“Za banke koje nemaju velike promete isplativije je da te transakcije rade preko inostranih banaka kod kojih većina banaka ima otvorene račune, na primjer preko Dojče banke”, ranija je ocjena Zaimovića.

Privrednici Srbije i Crne Gore su u brojnim navratima isticali da je najveći problem u njihovoj saradnji to što između dvije države nema direktnog platnog prometa, već se odvija preko inokorespondentnih banaka što im stvara dodatne troškove.
Uključenje u SEPA područje traži velike sistemske promjene

Iz NBS su naveli da, iako postoje i druge inicijative da se omoguće regionalna plaćanja u kojima učestvuju i naše centralne banke, kao na primjer TIPS, jedino je uključenje banaka u Međunarodni kliring u devizama ostvarivo u kratkom roku i može brzo donijeti korist građanima i državama.

’’Razlog za to je već postojeći pravni okvir i funkcionalna tehnička infrastruktura sa strane operatora, a pretpostavljamo bez značajnijih troškova za potencijalne učesnike. Uključivanje banaka iz regiona u TIPS je složen, višegodišnji dugoročni posao koji podrazumijeva velike sistemske promjene u okviru cjelokupnog finansijskog sistema svake od zemalja incijative i ispunjenje brojnih tehničko-tehnoloških regulatornih uslova za uključenje u SEPA područje (jedinstveno područje za plaćanje u eurima) i pregovore s ECB-om oko modela učešća centralnih banaka i poslovnih banaka u ovom sistem. Uz to, ovaj projekat u okviru Berlinskog procesa bi se odvijao u skladu s predviđenom dinamikom i u saradnji s partnerima (EK, SB, Savjetom za regionalnu saradnju i predstavnici centralnih banaka Zapadnog Balkana)”, navodi NBS, uz ocjenu da je poželjno više modela za plaćanje i da projekti nijesu suprotstavljeni.

Vrijednost transakcija između Srbije i BiH 2,51 milijardu

Po računici NBS od 2008. godine pa zaključno sa 1. julom 2022. u Međunarodni kliring u devizama između Srbije i BiH izvršeno je 135.598 transakcija ukupne vrijednosti 2,51 milijardu eura i sve vrijeme sistem je funkcionisao bez problema. U sistemu učestvuje 12 banaka iz Srbije i šest iz BiH, dok se s Makedonijom sprovodi analiza tehničkih uslova za priključenje u sistem.

Iz CBCG su kazali da ga u BIH, od pokretanja sistema 2008, koristi šest od 23 banke u skromnom obimu, pa je lani broj transakcija između Srbije i BiH bio 12911, što ukazuje da taj sistem nije imao značajnu upotrebu u BiH, a da pored razgovora u 2018. nije zaživio ni u Sjevernoj Makedoniji.

’’Narodna banka te države pokrenula sistem za prekogranična plaćanja u eurima, povezivanjem Makedonskog međubankarskog platnog sistema (MIPS) sa TARGET 2 (Transevropski automatizovani sistem ekspresnog prenosa bruto poravnanja u realnom vremenu) eurosistema, koristeći Banku Italije”, navode u CBCG.

Izvor: Vijesti

Check Also

U novembru 104 nove blokirane kompanije na spisku CBCG

Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi …

Leave a Reply

Your email address will not be published.