Samo „slabe“ članice EU hoće euro?

Treba se zapitati zašto snažne članice EU poput Danske i Švedske ne žele euro… na kraju će se samo uvećavati društvo slabih članica zone eura, kažu ekonomisti o uvođenju zajedničke valute u Hrvatsku.

S početkom naredne godine Hrvatska će postati dvadeseta država u eurozoni i 26. država u kojoj se euro zvanično koristi kao sredstvo plaćanja. To je zapečaćeno u sredu (12. jul) u Briselu, a određen je i kurs prema kojem će 7,5345 kuna biti pretočeno u jedan euro.

Većina njemačkih medija o tome donosi agencijsku vijest. “Frankfurter algemajne cajtung” (FAZ) citira hrvatskog ministra finansija Zdravka Marića koji je u Briselu govorio o “istorijskom danu”.

FAZ citira i češkog ministra finansija Zbinjeka Stanjuru koji je rekao da je ulazak Hrvatske u zonu zajedničke valute “razumna politička odluka”. Ali istovremeno FAZ primjećuje da Češka sama nije članica eurozone.

Drugi veliki njemački konzervativni dnevnik, “Velt”, donosi dužu analizu i citira ekonomiste koji ne pozdravljaju prijem Hrvatske u eurozonu. “Velt” piše da Hrvatska uvodi valutu u trenutku krize kada je euro u poređenju s dolarom najslabiji od uvođenja prije 20 godina i kada čitavu zonu potresa jaka inflacija.

Tako Štefan Kots sa Instituta za svjetsku ekonomiju u Kilu smatra da Hrvatska prije svega može da profitira od jeftinih kredita i logici po kojoj stabilne zemlje poput Njemačke plaćaju iste kamate kao i nestabilne zemlje evropskog juga.

“Treba se zapitati zašto snažne članice poput Danske i Švedske ne žele euro… na kraju će se samo uvećavati društvo slabih članica zone eura”, kaže Kots i zaključuje da Hrvatsku nije trebalo primiti dugo dok se valuta ne stabilizuje.

U tekstu se navodi da, nakon Hrvatske, koja je treća po redu najsiromašnija članica EU, i Bugarska kao najsiromašnija članica stremi uvođenju eura.

I ekonomista Matijas Kulas iz Centra za evropsku politiku ukazuje na visoku zaduženost Hrvatske od 80 odsto BDP-a iako pakt eurozone kaže da članice ne smeju imati dug veći od 60 odsto. Kako se navodi, od članica EU koje još nijesu u zoni eura, Hrvatska se bori s najvišim dugom.

“Švedska bi sa svojih 37 odsto duga bila više nego dobrodošla, ali oni ne žele euro”, zaključuje Kulas.

On takođe smatra da je i krhkost institucija Hrvatske, ali i zemalja koje uskoro žele da uđu u eurozonu poput Rumunije i Bugarska slaba tačke jer “nizak nivo snage institucija znači rizik za ekonomsku i političku otpornost u razdobljima krize”.

Izvor: Deutsche Welle

Check Also

T Phone od danas u prodaji: Veliki ekran, jaka baterija, 5G za svačiji džep

Crnogorski Telekom je danas u svom multimedijalnom T-Centru u Podgorici predstavio novu seriju pametnih telefona …

Leave a Reply

Your email address will not be published.